U njemu se "đikan" tumači kao seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porekla koji je genetski četnik“, uz navođenje primera "poklaše nas đikani"

BANJALUKA/SARAJEVO - Školski rečnik bosanskog jezika autora Džavada Jahića, preporučen kao literatura u školama i na fakultetima Federacije Bosne i Hercegovine, obiluje pogrdnim izrazima na račun Srba i pravoslavaca za koje se koriste izrazi poput "đikani" i "genetski četnici".

Školski rečnik koristi se u FBiH, ali i u školama u Republici Srspkoj koje imaju nacionalnu grupu predmeta po planu i programu Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona. U njemu se "đikan" tumači se kao "seljačina, neotesani mladić, obično pravoslavac brđanin, stočar, čobanin, bosanski pravoslavac četničkog porekla koji je genetski četnik“, uz navođenje primera "poklaše nas đikani".

Tumačenje reči "balvangrad“ pežorativno je predstavljeno za naselja poput Sokoca, Han Pijeska, Pala i Rogatice, a pridev "balvangradski" koristi se za mentalitet, pa se tako opisuje kao "sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni u Bosni".

Između ostalog u rečniku nema reči "ustaša“, dok "četnik" nije predstavljen kao pripadnik pokreta već "srpske vojske koja je kroz istoriju počinila velike zločine nad bošnjačkim stanovništvom". Rečnik "četnikušu" tumači kao "pripadnicu srpske vojske", ali i "Srpkinju u Bosni sklonu nacionalnoj mržnji i netrpeljivosti".

Inače, dok je u rečniku srpskog jezika reč "džihad" predstavljena kao islamski verski rat, u Jahićevom rečniku to je "rat za odbranu vere“. Niz je primera za pogrdne izraze na račun Srba, a profesor na katedri za srpski jezik na banjalučkom Filozofskom fakultetu Mirjana Vlaisavljević objašnjava da se "rečnik ne pravi preko kolena", već da u njegovom radu učestvuju brojni saradnici koji su, najverovatnije, dobili smernice za ovakvo definisanje rečnika. "Ovako otrovno štivo, sa ratno-huškačkom retorikom, godi samo otrovnom uhu. Sigurna sam da bošnjački narod ovo nije zaslužio, a pitam se gde bi stigli kada bi i Srbi na ovakav način napisali školski rečnik", navodi Vlaisavljevi,a prenosi "Euro Blic".

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović podseća da su se predstavnici entitetskih ministarstava prosvete još pre desetak godina dogovorili da će izbaciti iz literature uvredljive sadržaje što je, kako kaže, Republika Srpska i učinila.

Prema mišljenju lingviste Miloša Kovačevića, prenosi Radiotelevizija Republike Srpske, rečnik pokazuje da se u školstvu na sistematski način širi mržnja. Kovačević navodi da je u odnosu "bosanskih" lingvista i istoričara poznat svojevrstan govor mržnje prema Srbima i da se na taj način "povampiruje govor o Srbima iz vremena Ante Starčevića, kada su se u odrednicama vezanim za Srbe birale najpogrdnije reči".

"Ovo što radi Dževad Jahić još je gore, jer umesto odrednica koje podrazumevaju leksičko ili denotativno značenje, on navodi konotativno i lično, kojim hoće da pojedine reči prevede na kolektivno nacionalno bošnjačko značenje", smatra Kovačević. Govoriti o pojedinim pojmovima i vezivati ih za Srbe na taj način, ukazuje lingvista, zapravo znači izazivati mržnju prema njima i ne želeti ih ni kao komšije, a kamoli u istoj državi.