STRATEGIJA PO MERI GRAĐANA: Vizija razvoja za prestonicu
Foto: Shutterstock

STRATEGIJA PO MERI GRAĐANA: Vizija razvoja za prestonicu

Beograd 2030 -

Projekat „Beograd 2030 - grad budućnosti“ čini devet poglavlja koja su u potpunosti okrenuta građanima i njihovim potrebama

Vizija budućeg razvoja Beograda sadržana je u strategiji „Beograd 2030“, zahvaljujući kojoj će Beograd biti otvoreni, kosmopolitski grad, okrenut ka svojim stanovnicima. Sve je to predviđeno u devet ključnih poglavlja koja obuhvataju najvažnije teme, od konkurentne ekonomije, preko urbane infrastrukture, zdravstvene i socijalne politike, odgovorne uprave, sve do inovacija, novih tehnologija i zaštite životne sredine.

Demografski razvoj

Četvrto poglavlje „Demografski rast i razvoj Beograda“ ukazuje da se u Beogradu može stanovati u više od 140 naselja, u jednom od 700.000 domaćinstava, raditi u nekoj od preko 70.000 firmi, koje stvaraju više od 40 odsto bruto domaćeg proizvoda Republike Srbije.

Beograd, grb, Grb Beograda
foto: Beograd.rs

Ali ništa ne opisuje tako dobro njegovu veličinu, lepotu i značaj kao bilo koji od njegovih 1.694.000 stanovnika. Zato je vizija Beograda 2030. okrenuta svakom njegovom stanovniku, okruženju u kome će živeti, školama koje će pohađati, poslovima koje će raditi, javnim službama koje će ga opsluživati, načinu na koji će putovati i društvenoj atmosferi koja će ga okruživati. Mera veličine Beograda nije iskazana brojem, već zadovoljstvom njegovih stanovnika, ljubavlju prema njegovim ulicama, rekama i brdima, a ne samo dužinom, visinom i prostranstvom. Ljudi su ključno razvojno područje i oslonac razvoja Beograda, navodi se u okviru ovog poglavlja i dodaje da će Beograd, prema projekcijama, do 2031. godine imati dodatnih oko 65.000 stanovnika.

Investicioni ambijent

- Na području Beograda, na površini manjoj od četiri odsto zemlje, živi gotovo četvrtina ukupnog stanovništva, školuje se polovina budućih akademskih građana i leči polovina stanovnika Srbije.

U petom poglavlju „Investicioni ambijenti i efikasnost ulaganja“ navodi se da se odgovornost gradske javne uprave prema javnim interesima, pre svega interesima građana i privrede, najkonkretnije iskazuje njenim odnosom prema prikupljanju i trošenju javnih sredstava.

- Budžet Beograda je od 2013. godine u suficitu. Odgovornim postupanjem prethodnih godina budžet Beograda dostigao je najveći iznos u njegovoj istoriji, što nije rezultat povećanja zahteva od privrede i građana, već je jedna od pratećih pojava nacionalnog prosperiteta i rasta merenog širokom skalom ekonomskih pokazatelja na gradskom nivou.

Tekst je objavljen u sklopu projekta koji se sufinansira sredstvima iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track