Hrvatski stručnjak pomaže srpskim EU pregovaračima
BEOGRAD - U Ministarstvu pravde i državne uprave Srbije danas su počele trodnevne konsultacije sa bivšim šefom hrvatskog pregovaračkog tima za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Evropskom unijom Kristianom Turkaljom.
Program utvrđivanja činjeničnog stanja u Ministarstvu pravde i Ministarstvu unutrašnjih poslova u vezi sa pregovorima sa EU podržava Nemačke organizacije za tehničku saradnju (GIZ) kroz projekat podrške sprovođenju pravnih reformi u Srbiji.
"Tu smo da pomognemo da se što bolje postave organizacione, institucionalne i administrativne sposobnosti Ministarstva pravde jer će upravo od toga zavisiti dinamika procesa (pregovara sa EU)", rekao je Turkalj.
On je dodao da su poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i osnovna prava, i pravda, sloboda i bezbednost) najteža u pristupnom procesu i najduže traju i da Srbija zato mora da uradi sve što može da bi kvalitetnim postavljenjem infrastrukture (za pregovore) ubrzala proces.
"Za razliku od Hrvatske, imate podršku nemačke vlade koja vam nudi pomoć koju vi prilagođavate vašim stvarnim potrebama i to upravo kada vam je to potrebno, što je najvažnije", istakao je bivši šef hrvatskog tima za pregovore sa EU o poglavljima 23 i 24. Vođa Projekta podrške sprovođenju pravnih reformi u Srbiji Majk Falke (Mike) rekao je da GIZ podržava jačanje napore srpske vlade da se pripremi za pregovore, kao i da pregovara sa EU.
"Poglavlja 23 i 24 su ključna i nadamo se da će hrvatsko iskustvo i podrška našeg programa dati dobre rezultate, kako ministarstvima, tako i Srbiji", naglasio je Falke podsećajući da su iskustva Hrvatske u pregovorima još "sveža".
Pomoćnik srpskog ministra pravde i državne uprave i šef pregovaračke grupe Srbije za poglavlje 23 u pregovorima sa EU Čedomir Backović ocenio je da su hrvatski rezultati u pregovorima sa EU impresivni.
"Treba da pokušamo da uz pomoć Turkalja utvrdimo načine, detalje ali i krupne stvari, kao i osnovne elemente procesa (pregovora) i kako da iskoristimo hrvatska dobra i manje dobra iskustva kako bi naš proces pridruživanja bio što uspešniji", rekao je Backović.
Na prvom sastanku sa hrvatskim stručnjakom "identifikovali smo oblasti, kako procesne, tako i neke stvarne gde su potrebne promene", rekao je Backović dodajući da se razgovaralo i o tome kako se odvijaju neki detalji procesa pridruživanja sa svakodnevne, ljudske strane.
"Nikada neka akademska priča nije kao ona koja je stvarno proživljena i na kraju uspešno završena kao hrvatska", zaključio je Backović.