Evo zašto muškarci imaju veći penis nego što im je potreban

Veličina polnog organa vašeg partnera jeste ogromna, ali u poređenju sa polnim organima naših srodnika primata, na primer gorila, koje su mnogo krupnije od ljudi

Veličina penisa vašeg partnera, sadašnjeg ili potencijalnog, jeste ogromna - ali u poređenju sa polnim organima naših srodnika primata, na primer gorila, koje su mnogo krupnije od ljudi.

Što se tiče večnog takmičenja između muškaraca, "čiji je veći", istina je da tu i nema neke konkurencije.

Penis prosečnog čoveka je otprilike iste veličine kao i kod 90 odsto njegovih drugova, pokazuju najnovija američka istraživanja. Savremeni muškarac zna da veličina njegovog penisa nije važna kada se radi o kvalitetnoj vezi. Zna, ali baš ga briga. Razum mu govori da to nije glavni faktor kojim se zadobija žensko srce, a opet ne može da se otrgne od misli da jeste!

Da li je veličina, zaista, bitna?

Jedno od najčešćih pitanja na "draga saveta" sajtovima jeste: "Da li je veličina bitna?" Prema poslednjim istraživanjima, mnogi Amerikanci veruju da je prosečna veličina penisa u erekciji 25 centimetara. To uverenje ima zbog pornografije koju nalazi na internetu, u kojoj su muški glumci obrijali svoje stidne dlake kako bi penis bio vidljiviji. Takođe, mnogi koriste napravu za "pumpanje" kako bi im penis privremeno izgledao veći. Ali istina je da je penis prosečnog čoveka otprilike iste veličine kao i kod 90 odsto njegovih drugova.Istraživanje sa Kinsi instituta došlo je do zaključka da je samo 1 (jedan) odsto muškaraca van prosečne grupe čija je dužina penisa od 13 do 18 centimetara. Tek 7 od 1.000 muškaraca ima penis dug 20 centimetara, a samo 1 (jedan) od 10.00 može se pohvaliti da ima 23 centimetra. S druge strane su "Dureksova" istraživanja koja tvrde da 4 do 7 muškaraca od 100 ima penis dug 20 centimetara, 30 do 40 od 1.000 ima penis dug 23 centimetra, a 10 do 30 od 1.000 ima i veći. Ko je u pravu?

Problem kod ovih istraživanja je to što su se oslanjala na mere koje su im davali učesnici. U istraživanju Kinsi univerziteta, učesnici su lično davali mere istraživačima, dok su u Dureksovom istraživanju učesnici bili anonimni i popunjavali su anketu na internetu.

Od 2007. do 2010. godine objavljeno je 15 različitih studija kod kojih su naučnici lično merili veličinu penisa učesnika. Problem kod ovih studija je što postoji pretpostavka da se muškarci koji misle da imaju mali penis nisu prijavili kao volonteri, jer su se plašili da je veličina njihovog penisa ispod proseka.

Zašto muškarci imaju veći polni organ nego što im je potreban?

Ipak, ljudski penis je bukvalno ogroman u poređenju sa penisima 192 vrste primata. Iznenađuje to što su penisi gorile i orangutana skoro nevidljivi - u erekciji su dugi oko 4 centimetra ili manje. Šimpanza, koja je najbliži rođak čoveka (delimo sa njima 98 odsto DNK), ima penis velik i do 8 centimetara, što je upola manje od prosečnog ljudskog. Pitanje: zašto je ljudski penis tako disproporcionalno veliki interesuje mnoge discipline - arheologiju, antopologiju, zoologiju i evolucione, psihološke i sociološke grane biologije.

Velika toljaga - mir u kući

Prema arheološkim otkrićima, kada su ljudski preci sišli sa drveta pre 4 miliona godina, njihovi penisi su bili majušni kao i kod gore navedenih primata. Kada je većina malja opala sa tela, genitalije su postale vidljivije. Pretpostavka je da se vagina anatomski spustila i povukla ka unutra, pa je penis morao da je prati tako što će se produžiti kako bi mogao da je dosegne. Drugo objašnjenje je da je penis mogao porasti zato što je tako "hteo" njegov vlasnik, kako bi bio privlačniji potencijalnoj partnerki i eliminisao konkurenciju. Veliki penis pružao je i više šanse mužjaku da oplodi ženku koja je imala seks sa drugim mužjacima, jer je sa većim penisom mogao da dopre bliže grliću materice.

Ipak, nauka još ne zna sa sigurnošću zašto je penis čoveka toliko veliki, ali bar ima objašnjenje za to zašto su testisi toliki koliki su.

Ranih osamdesetih godina evolucionarni psiholog Dejvid Bes izneo je hipotezu da su testisi primata sve veći što su oni promiskuitetniji. On je pretpostavljao da je veličina penisa manje bitna za oplodnju ženke. Britanski naučnici su zatim izmerili težinu testisa 33 vrste primata, uključujući i čoveka, kako bi utvrdili vezu između promiskuitetnosti i veličine testisa. Interesantno je da su testisi čoveka, čiji je penis najveći, bili teški u proseku samo 43 grama, dok su kod šimpanze u proseku teški 113 grama. Šimpanze su toliko promiskuitetne da svakog drugog dana imaju seks sa različitom ženkom, dok su pavijani još promiskuitetniji i imaju seks svakodnevno sa nekoliko ženki.

Muški testisi proizvode mnogo manje sperme nego testisi gorila i šimpanzi, pa se ispostavilo da je veličina testisa od najveće važnosti kada se radi o oplodnji.