Dušan Mihajlović: Čeda Jovanović tražio da se Spasojević pusti iz pritvora!

U Specijalnom sudu u Beogradu danas je nastavljeno svedočenje bivšeg ministra unutrašnjih poslova Dušana Mihajlovića na suđenju osmorici pripadnika rasformirane Jedinice za specijalne operacije (JSO) optuženim za oružanu pobunu 2001. godine.

Bivši ministar je posvedočio da je ta jedinica bila zloupotrebljena u političke svrhe iako je bila najopremljenija i najsposobnija.

"Zloupotrebljena je za stvari koje nisu u skladu sa statusom jedinice, Zakonom i propisima. Zahtevi koje su izneli za prekid pobune nisu imali veze sa njihovim interesima i bilo je očito da su namere druge", rekao je Mihajlović u nastavku svedočenja koje je započeo u decembru prošle godine.

Odgovarajući na pitanja odbrane Mihajlović je potvrdio da mu je Čedomir Jovanović tražio da iz pritvora pusti pokojnog vođu zemunskog klana, Duššana Spasojevića.

Prema njegovim rečima, Jovanović je došao sa informacijom da Spasojević ima predlog da bude pušten, na 15-ak dana iz pritvora, kako bi prikupio dokaze o tome ko stoji iza otmice vlasnika "Delte" Miroslava Miškovića, tvrdeći da on nema veze sa tim krivičnim delom. (Kasnije je njegov zemunski klan osuđen za to delo, a Spasjević je već bio ubijen, nedugo nakon atentata na premijera Đinđića).

"Rekao sam da ja to ne mogu da učinim. Ne znam odakle Jovanoviću takve informacije, u to vreme on mi je bio politički šef i nisam proveravao njegove izvore", rekao je Mihajlović napominjući da je nameravao da podnese ostavku na funkciju ministra policije ako taj slučaj ne bude rešen, jer bi onda kako je naveo ispalo da je mafija jača od države".
U daljem izlaganju on je potvrdio i da su u MUP stizali transkripti prisluškivanih razgovora, na osnovu kojih je i zaključeno šta se događa u Kuli gde je bilo sedište Jedinice.

Napomenuo je da ne zna ko je sve prisluškivan, ali da mu je poznato da je u to vreme premijer Đindić u ime Vlade bio doneo odluku da služba može da prisluškuje građane i bez dozvole Vrhovnog suda .

On je krajem prošle godine na suđenju posvedočio da je jedinica zloupotrebljena i da su za njenu pobunu najodgovorniji tada već penzionisani, ali ipak faktički komadant JSO, Milorad Ulemek Legija i tada formalni komadant Dušan Maričić Gumar.

Kao "pokrovitelje" pobune okarakterisao je ubijenog vođu "zemunskog klana" Dušana Spasojevića i kasnijeg svedoka saradnika tužilaštva Ljubišu Buhu Čumeta.

Optuženi za pobunu su bivši komadanti JSO Milorad Ulemek, Zvezdan Jovanović i Dušan Maričić, koji u požarevačkom zatvoru izdržavaju maksimalne kazne zatvora zbog najtežih krivičnih dela, medju kojima je i ubistvo premijera Zorana Đinđića.

Optuženi su i Veselin Lečić, Dragoslav Krsmanović, Dragiša Radić, Vladimir Pocić i Mića Petraković koji se brane sa slobode.

Optuženima se stavlja se na teret izvršenje krivičnog dela oružana pobuna iz tada važećeg Krivičnog zakona SRJ.

U optužnici se navodi da je od 9. do 17. novembra 2001. godine JSO otkazala poslušnost komandi, povukla svoje pripadnike u centar u Kuli, prekinula komunikacije s komandom i u više navrata odbila zahteve načelnika resora, ministra unutrašnjih poslova i premijera Zorana Đindjića, da prekine sa pobunom.
Istovremeno, operativni deo Jedinice borbenim vozilima i naoružanim ljudstvom u dva navrata je blokirao autoput.

Prvi put je to učinjeno 10. novembra na autoputu Novi Sad-Subotica u blizini Vrbasa, a drugi put 12. novembra blokadom autoputa kroz Beograd kod Sava centra.

Na taj način je, kako se navodi u optužnici, vrlo jasno iskazana spremnost Jedinice za primenu nasilja ukoliko se ne prihvate njeni ultimativni zahtevi za smenu tadašnjeg ministra policije Dušana Mihajlovića, načelnika resora DB-a Gorana Petrovića i njegovog zamenika Zorana Mijatovića.

Takvim postupanjem Jedinice, bili su neposredno ugroženi bezbednost i ustavni poredak zemlje, navodi se u optužnici.

Protest JSO je prekinut nakon što su Petrović i Mijatović podneli ostavke, dok Mihajlović to nije učinio.