I više nego jako je ovih dana u svetskim medijima odjeknula izjava britanskog fizičara Stivena Hokinga kako bi Higsov bozon, čestica za kojom se godinama tragalo u istraživačkom centru CERN u Švajcarskoj, i koja je 2012. i pronađena – ima potencijala da uništi ceo svemir, i izazove kolaps prostora i vremena.
"Nema straha da će se tako nešto dogoditi. Može, naravno, sa svačime da se spekuliše, ali nema nikakvih naznaka da bi Higsov bozon mogao da uništi svemir", kaže fizičar prof. dr. sc. Ivica Puljak, profesor sa splitskog FESB, naučnik koji je godinama angažovan na najvećem projektu istraživačkog centra CERN u Švajcarskoj – radu LHC, Velikog hadronskog akceleratora.
Već decenijama naučnici iz celoga sveta u sklopu projekta LHC traže česticu odgovornu za davanje mase svim ostalim česticama, takozvani Higsov bozon ili, kako to mediji slikovito nazivaju – Božju česticu.
Subatomske čestice ubrzavaju se i sudaraju u kružnom tunelu obima gotovo 27 kilometara, izgrađenom sto metara pod zemljom na granici Švajcarske i Francuske. Već su početak ovog velikog eksperimenta iz domene fizike atoma pratile strepnje da bi veliko ubrzavanje materije moglo da rezultuje stvaranjem takozvane crne rupe.
"Čak i Hoking napominje da bi Higsovo polje moglo da postane nestabilno tek na vrlo visokim nivoima energije. U svakom slučaju, ne bi trebalo da bude nikakvog straha od kolapsa vremena i prostora, niti od stvaranja crnih rupa", rekao je Puljak.
Prof. Puljak slaže se s mišljenjem naučnika koji su na Hokingovu izjavu prokomentarisali kako bi on tehnički mogao da bude u pravu, ali kako su šanse da se dogodi kolaps svemira o kakvom govori neveroatno male, a i kad bi postojala ta mogućnot, zbilo bi se to za koju milijardu godina.
(Jutarnji.hr)