STARO-NOVO U NAŠIM ŠKOLAMA: Velika matura od 2019?

BEOGRAD - Učenici koji će srednju školu upisati u 2015/16 godini mogli bi da budu prva generacija srednjoškolaca koji će polagati veliku maturu na kraju školovanja, izjavila je danas pomoćnica ministra prosvete Zorana Lužanin.

Lužanin je na skupu "Informativni dan o maturi" u Beogradu, rekla da veliki broj zemalja ima veliku maturu kao jedan od dobrih pokazatelja kvaliteta obrazovanja i da srpsko zakonodavstvo predviđa uvođenje polaganja maturskog ispita na kraju školovanja.

"Izvesno je da će biti pomeranja uvođenja velike mature pošto generacija koja upisuje prvu godinu srednje škole mora biti upoznata sa celim planom i programom mature", istakla je ona, navodeći da bi prva generacija koja bi mogla da polaže taj ispt bila generacija srednjoškolaca upisanih u školskoj 2015/16.

Lužanin je navela da je istraživanje koje su sproveli stručnjaci za reformu visokog obrazovanja pokazalo da je od 7.500 učenika četvrtih razreda srednjih škola, više od polovine reklo da žele da fakultet upisuju kao što su upisivali srednju školu, odnosno preko liste želja.

"To znači manje stresa, znači sigurniji upis onoga što žele", ocenila je ona. Zorana Lužanin je rekla da će se u narednom periodu intenzivirati dijalog na koji će biti pozvane škole koje, kako je istakla, imaju strah od velike mature jer će ona biti i provera njihovog kvaliteta kao i univerziteti koji bi trebalo da prihvate veliku maturu kao ulaz u visoko obrazovanje.

Na današnjem skupu učestvovali su predstavnici Slovačke i Hrvatske koji su preneli svoja iskustva sa uvođenjem velike mature u obrazovne sisteme tih država. Maja Jukić iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Hrvatske rekla je da je uvođenje državne mature, kako se ona u Hrvatskoj naziva, ogroman i težak posao, ali da donosi pomake i poboljšanja.

Državna matura je baza za poboljšanje obrazovnog sistema i samovrednovanje, uvedena je 2010. godine i obavezna je za učenike gimnazija da bi završili svoje školovanje, precizirala je ona. Kako je navela, učenici stručnih škola završavaju školovanje završnim ispitom, a mogu polagati državnu maturu ako žele da studiraju na fakultetima koji taj ispit smatraju uslovom za upis. Prema njenim rečima, u Hrvatskoj su obavezni maternji jezik (hrvatski), matematika i prvi strani strani jezik, uz 24 dodatna predmeta koji se mogu birati za polaganje u zavisnosti od onoga što se traži na fakultetima koje učenik želi da upiše.

"Nije bilo lako uvođenje državne mature, ali je sa druge strane olakšano roditeljima i učnicima koji više ne moraju da putuju u mesta fakulteta već ispite polažu u svojim školama. Tako smo rasteretili kućne budžete roditelja, a isto tako smanjili pritisak na fakultete po vezi ili nečem sličnom", navela je ona.

Kako je rekla, uspostavljen je jedinstveni pristup tako da svi polažu u isto vreme, iste ispite i prema tim rezultatima se rangiraju, dodajući da na ispitima važe stroga pravila, da se prijavljuje svaki incident i da se i dalje radi na tome da nepravilnosti bude što manje.