Na današnji dan rođen je poznati nemački pisac Karl Maj, čije knjige su obeležile detinjstvo mnogih generacija širom sveta.
Njegove knjige su objavljivane u rekordnim tiražima prevođene su na tridesetak jezika, a najpoznatije su
"Na dalekom zapadu", "Lovci na medvede", "Kroz pustinju", "Vinetu", "U carstvu srebrnoga lava", "Blago u srebrnom jezeru" i "U Balkanskim gudurama". Prema njegovim delima snimljeni su mnogi filmovi i televizijske serije, a uzor su i za mnoge stripove.
Karl Maj je rođen 1842, u Ernsthalu, u mestu nedaleko od Hemnitza, kao peto od četrnaestoro dece tkača i babice. Otac je često ostajao bez posla, a u porodici je vladala beda.
Bio dobar đak. U 14. godini jedan princ mu je dao stipendiju da se školuje u učiteljskoj školi u Valdenburgu. Nakon dve godine je izbačen iz škole zbog krađe šest sveća. Mogao je nastaviti školovanje u Plauenu, ali su g ai tamo pratile nevole. njegov stanodavac ga je tužio ga upravi škole da nagovara njegovu suprugu na nemoral. Zbog toga više nije mogao nastaviti školovanje za učitelja.
Danas čuvenog pisca nije mimoišao ni zatvor. Naime, osuđen je na šest godina robije jer je ukrao sat jednom učeniku. Nakon izlaska iz zatvora nije mogao naći posao, pa je pokušao živeti od manjih krađa i prevara.
Zanimljivo je da je u zatvoru napisao prvu knjigu, a da je tek pred kraj života otišao u Ameriku o kojoj je toliko pisao. Karl Maj je umro 1912. godine u Radebojlu, u Nemačkoj.
Na prostorima bivše Jugoslavije Karl Maj bio je najpoznatiji po njegovom romanu "Vinetu". U toj trilogiji reč je o životu istoimenog junaka, inače indijanskog poglavice, kome je najbolji prijatelj kauboj Old Šeterhend. Priča o Vinetuu i Old Šeterhendu je ekranizovana, a film je sniman i na lokacijamu u bivšoj Jugoslaviji, najvećim delom na Plitvičkim jezerima.
I to nije jedina veza Vinetua s bivšom Jugoslavijom. Vinetua je u jednom od filmova o tom junaku glumio Gojko Mitić, Srbin poreklom iz Leskovca.
Karl Maj je napisao 73 romana ukupne debljine dva i po metra
Ukupni tiraž njegovih knjiga prelazi 100 miliona primeraka