ZAGREB - Da su ostali čakavci, odnosno da su svoju jezičku normu zasnovali na čakavskim govorima, Hrvati bi bili štedljiviji, kao što su poslovično štedljivi neki čakavci: Bračani, a vala i Istrani, pokazuje jedno nemačko istraživanje.
Navodno su Hrvati upropastili svoju budućnost kad su, zahvaljujući isusovcima (npr. Bartolu Kašiću, čakavcu) odabrali istočnoštokavski govor kao svoj “čisti jezik". To je jedan od zaključaka koji se može izvući iz zanimljivog istraživanja koje je, na primer, nemački list Velt uzeo kao žeženo zlato: narodi koji koriste prezent za označavanje radnje koja će se desiti u budućnost “ich gehe morgen”, “idem sutra”) imaju zdraviji odnos prema budućnosti od naroda koji koriste futur I (“I will go tomorrow”, “poći ću sutra”).
Tako je sasvim jasno da će stanovnici Luksemburga biti štedljivi i uopšte razboriti kao Ezopov mrav u odnosu na budućnost, dok će Grci biti trošadžije i spiskaće i sadašnjost i budućnost.
Ima, doduše, i izuzetaka koji potvrđuju pravilo: u Južnoj Koreji koriste futur I ali su ipak uspešni. Čekajte, ima još: u trošadžije su uvršćeni i Englezi, a bojimo se da je teško naći škrtije ostrvljane (i lukavije: oni su ante litteram obavili psihoanalitički transfer svoje mane na Škote - ako ćemo neozbiljno).
Ovo pokazuje istraživanje koje je profesora M. Kit Čen objavio još 2013, ali Nemci su ga se setili pošto je na vlast u Grčkoj došao komunista Aleksis Cipras (po obrascu: nismo mi rasisti, nego su oni crni).
Čen je na na 56 stranica (ne morate sve da čitate, evo jednog od njegovih predavanja sa srpskim titlom) utvrdio da se “jezici znatno razlikuju po načinu kako enkodiraju vreme”. Pošao je od hipoteze da “jezici koji gramatički povezuju futur i prezent” (upotrebom prezenta kojim se određuje radnja u budućnosti - sutra idem na pijacu) "podstiču ponašanje usmereno na budućnost”. Čen je naučnom analizom "empirijski utvrdio" da narodi koji tako govore "štede više, odlaze u penziju bogatiji, puše manje, praktikuju siguran seks i nisu toliko debeli".
(Jutarnji.hr)