Polovinom 21. veka čovečanstvo će brojati devet milijardi stanovnika, biologija će postati najznačajnija naučna oblast, a ljudi će pronaći u svemiru nove oblike života - tvrde najpoznatiji novinari uglednog "Ekonomista".
Dvadeset uglednih novinara napisalo je knjigu "Megapromena" u kojoj predviđaju da će Kina 2050. godine, u proseku, biti jedna od najstarijih zemalja sveta, a Nigerija će po broju stanovnika prestići SAD. Strane jezike više gotovo niko neće učiti, ali će komunikacija među ljudima biti lakša nego ikada zbog brzog razvoja elektronskih prevodilaca, koji će savladavanje novih jezika učiniti bespredmetnim.
Za poslovna putovanja neće biti potrebe, jer će se sastanci dogovarati u virtuelnim sobama, putem kompjutera. Žene će napokon postati ravnopravne, čak i u zemljama gde su danas osobe drugog reda, poput Saudijske Arabije ili Pakistana. Azija će 2050. biti najnanaseljeniji kontinent na kome će živeti više od polovine čovečanstva, a Afrika će biti trostruko brojnija od gusto naseljene Evrope. Na Zemlji će biti više od 400 megagradova, koji će, u proseku, imati više od deset miliona stanovnika.
Prosečna primanja, a sa njima i kupovna moć stanovništva, puno brže će rasti u zemljama Afrike i Azije nego u ostalim delovima sveta, čime će doći do približavanja životnog standarda između zapadnog sveta i zemalja u razvoju - pedviđaju novinari "Ekonomista".
Bolesti koje danas odnose milione života u nerazvijenim delovima sveta biće iskorenjene ili na rubu nestanka. Tome će doprineti nova vrsta vakcina, koje nije potrebno držati na hladnom tokom transporta. HIV će postati hronična, a ne smrtonosna bolest, a vrlo verovatno će biti pronađena i vakcina koja će sprečavati širenje te zaraze. Ipak, pojaviće se nove bolesti, jer, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, od 1970-ih do danas svake godine nastane jedna nova, do tada nepoznata smrtonosna bolest.
Takođe, 2050. godine ljudski odnosi, međusobna komunikacija i povezanost biće potpuno drukčiji nego danas. U ovom trenutku Fejsbuk ima 1,44 milijarde korisnika, a veruje se da će za 35 godina više od polovine čovečanstva imati aktivne profile na najvećoj društvenoj mreži.
Prema predviđanjima geopolitičkih novinara "Ekonomista", u zapadnim zemljama sredinom veka ljudske slobode i prava biće na nešto nižem nivou nego sada, ali će slobode znatno "porasti" u zemljama Afrike, Bliskog Istoka, jugoistočne Azije i Južne Amerike. Budućnost pripada biologiji. Hemija je, kao intelektualna disciplina, iscrpljena - smaraju stručnjaci.
Biologija će se povezati sa nano-naukom i informatikom, što će dovesti do velikih otkrića. Vrlo je verovatno da će ljudi do 2050. uspeti da ožive izumrle vrste biljaka i životinja i da će biti otkrivene nove bakterije koje žive duboko u unutrašnjosti naše planete.
U pogledu svemirskih istraživanja ne treba očekivati značajnije pokušaje naseljavanja drugih planeta. Sa prilično velikom verovatnoćom može se tvrditi da će do 2050. godine ljudi otkriti još neki oblik života u svemiru. Verovatno će to biti neki jednostavni organizmi, ali biće potvrđeno da nismo sami u svemiru - predviđaju novinari "Ekonomista".
(Srna)