PORAŽAVAJUĆE: U Srbiji godišnje umre oko 20.000 ljudi od kancera

Profimedia
BEOGRAD - Prema statistikama oko 20.000 ljudi u Srbiji godišnje premine od kancera, od tog broja 33 odsto umre u bolnicama, a za ostale pacijente ne postoje validni podaci i oni se nazivaju "nevidljivim pacijentima", zato što ih sistem ne prepoznaje, izjavila je danas Ivana Todorović iz humanitarne organizacije Belhospis.

Kaže da njena organizacija uspeva na godišnjem nivou da pomogne negde do 500 pacijenata, ali podvlači da palijativno zbrinjavanje nije usmereno samo na same pacijante, već i na članove njihovih porodica.

"Kada u kući imate pacijenta koji je u terminalnoj fazi, nije samo pacijent taj koji je oboleo, već se cela porodica suočava sa jako velikim brojem kako socijalnih, tako i psihosocijalnih problema", rekla je Todorović i naglasila da Belhospis sve svoje usluge pruža potpuno besplatno i uspeva da se finansira uz pomoć donacija i dobrotvornih akcija koje organizuje na godišnjem nivou.

Ilustracija: Thinkstock

"Belhospis već 11 godina potpuno besplatno zbrinjava terminalno obolele od kancera. Tim čine lekari, medicinske sestre, socijalni radnik, psiholog, veliki broj volontera, koji u Beogradu obilaze pacijente koji se nalaze u uznapredovalim fazama njihove bolesti i pružaju palijativno zbrinjavanje", rekla je Todorović.

Najavila je da će ta organizacija 28. novembra imati veliki humanitarni bal, sa ciljem prikupljanja sredstava za rad nje same, a takođe, kako je naglasila, deo sredstava prikupljen te večeri biće usmeren na izgradnju prvog stacionarnog hospisa u Srbiji.

"Stacionarni hospisi za terminalno obolele u Srbiji još ne postoje, ovo će biti prvi. Naša zemlja je jedna od malobrojnih u okruženju koja nema stacionarni hospis, ima ga i Hrvatska, i Rumunija, i u BiH postoje takve inicijative, a ovo će biti prva inicijativa u Srbiji posle 11 godina", kaže Todorović.

Dodala je da je Belhospis morao da razvije strategiju održivosti takve ustanove, jer, kako kaže, nije je dovoljno izgraditi, već je jako bitno kako će ta ustanova nastaviti da se finansira.

Ilustracija: Sutterstock

"Belhospis je uz pomoć donatora kupio zemljište, na kojem već postoji zgrada, koja naravno mora da se prilagodi standardima hospisa. Puno sredstava je potrebno za prilagođavanje, pre svega zato što je predviđeno da postojeća zgrada bude dnevni centar za pacijente, a krilo sa 12 kreveta za smeštanje pacijenata biće dodato u drugoj fazi projekta", rekla je Todorović.

Belhospis tim, sastavljen od lekara, medicinske sestre, socijalnog radnika, posećuje pacijente u njihovim kućama i nakon uvida u istoriju bolesti, pregleda pacijenta i procenom socijalnog statusa predlaže plan daljeg zbrinjavanja, terapiju za kontrolu bola i drugih simptoma bolesti, kao i adekvatnu negu.

Članovi tima u skladu sa potrebama i željama pacijenta i porodice nastavljaju kontinuirano medicinsko zbrinjavanje uz psiho-socijalno-duhovnu podršku do kraja života pacijenta i u periodu žalosti, a po potrebi uključuju i druge članove tima- psihologa, duhovnika i volontere.