Kina nadmašila EU kao vodeći proizvođač energije vetra
Kina je istisnula EU sa pozicije vodećeg regiona u svetu po proizvodnji energije vetra, zahvaljujući naglom porastu instaliranja turbina prošle godine, pokazuje jedan novi izveštaj.
Kina je instalirala gotovo polovinu kapaciteta pridodatih 2015. godine, ukupnog proizvodnog potencijala 63 gigavati, izjavili su iz Svetskog saveta za energiju vetra (Global Wind Energy Council) prošle srede i sada se u njoj nalazi oko trećina svetskih postrojenja za proizvodnju ove vrste energije.
To je gotovo duplo u odnosu na SAD (17 odsto) i tri puta više u odnosu na Nemačku, koja prednjači po broju instalisanih kapaciteta, pokazuju podaci ovog saveta.
Kapaciteti za proizvodnju energije iz vetra povećani su prošle godine za 17 odsto, na 432 gigavati, jer su se vlade i korporacije okrenule proizvodnji energije sa malo ugljenika uoči međunarodnih pregovora u Parizu posvećenih smanjenju emisije iz fosilnih goriva.
Kina nije bila jedino tržište u usponu koje je zabeležilo nagli porast instaliranja postrojenja za korišćenje energije vetra. Indija je sada pretekla Španiju i trenutno je rangirana kao četvrto najveće tržište.
„Svedoci smo toga da se nova tržišta otvaraju širom Afrike, Azije i Latinske Amerike, koja će postati vodeći igrači u narednoj deceniji“, kaže Stiv Sojer (Steve Sawyer), generalni sekretar saveta.
Peking očekuje da će udeo obnovljive energije, uključujući onu dobijenu iz vetra, sunca, nuklearnih elektrana i hidroelektrana, do 2020. godine iznositi 30 odsto ukupne proizvodnje. Goriva koja nisu fosilnog porekla i dalje će biti u senci uglja sa udelom od 60 odsto.
Međutim, iako je broj postrojenja za korišćenje energije vetra i sunca naglo porastao u Kini, isto se dogodilo i sa ograničenjem ili stepenom do kog se instalisani kapaciteti ne koriste. Delimičan razlog je to što elektroenergetska mreža i dalje ne može da se prilagodi fluktuirajućim izvorima energije, kao i sve veća prezasićenost energijom iz svih izvora. Broj sati u kojima je moguće korišćenje izvora energije na najnižem je nivou još od 1978. godine za sve glavne načine proizvodnje, pokazuju podaci vlade za 2015. godinu.
Politička pitanja takođe imaju udela, kako navode izvori iz ove industrije. Birokratske lokalne vlasti su pod pritiskom da zadrže otkup energije od lokalnih postrojenja na ugalj, koja su u bezizlaznoj situaciji budući da usporavanje privrednog rasta umanjuje potražnju industrijskih korisnika.
Pored toga, kako svaka provincija ispunjava svoju kvotu za proizvodnju energije sa niskom emisijom ugljenika, birokrate na vlasti sve manje posežu za energijom dobijenom iz vetra i sunca u susednim provincijama. To je dovelo do izrazito velikog smanjenja proizvodnje vetroelektrana u središnjoj Mongoliji i drugim severozapadnim provincijama, koje su izgrađene kako bi izvozile električnu energiju u industrijalizovanu unutrašnjost zemlje.
Lucy Hornby - Peking