Grupa njegovih istraživača novu divovsku kamenu kuglu otkrila je nedaleko od bosanskog grada Zavidovići. Prema prvim merenjima, teška je najmanje 30 tona. Nisu je iskopali do kraja, pa je svojim većim delom ostala ispod velike hrpe zemlje.
Iako Osmanagić misli da su tako veliku kamenu kuglu mogle izraditi pradavne civilizacije, uz pomoć nepoznatih tehnika izlivanja, geolozi se ne slažu. S obzirom na njn hemijski sastav, Hrvoje Poslilović s Hrvatskoga geološkog instituta kaže da je za nju odgovorna “majka priroda”.
"Kalcijum, koji čini većinu kugle, u ovom slučaju gotovo sigurno dolazi iz minerala kalcita. Zbog hemijskog sastava ne može se zaključiti da su je izradili izlivanjem. Takva kugla raste iz centra prema spolja, ali nije isključeno da su gromade kasnije dorađene alatom", kaže Posilović, koji je istraživao i kamene kugle pronađene nedaleko od Vrgorca.
Zbog gustine minerala, koji čine ovu kuglu misli da bi ona mogla biti i teža od 30 tona, koliko je prvobitno navedeno. Da postoji još načina nastanka kamenih kugli, kazao je i akademik Vladimir Bermanec.
"Osim od sredine prema spolja, mogu nastati i kad se čvrsto kamenje počne kotrljati duž rasada na kojem se nalazi. Na jakom rasadu nastaju potoci i dolazi do erozije tla. Tamo je možda rasad još aktivan i zaobljava materijale", kaže Bermanec.
Tokom svojih istraživanja akademik je zabeležio više vrsta kamenih kugli. Savršene oblike primetio je i u Južnoj Africi, gdje ih je oblikovala tamošnja reka Oranje.
"Reka rotira kamenje i oni deluju kao bušilica koja buši stenu. Tako nastaju vrtložni lonci koji su savršeno okrugli - pojašnjava akademik.
Posilović dodaje da svemu tome treba pridati puno više pažnje.
"Kamene kugle svakako predstavljaju vrlo vredan i redak prirodni fenomen, koji je važno sačuvati i prezentovati. Jedina je zamerka što bi pri interpretaciji lokaliteta i analizama trebalo pristupiti s više stručnog znanja", kaže Posilović.
(24satahr)