"Mi ne blokiramo. Hrvatska samo zahteva da Srbija u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom, da sebi ne pripisuje, u dugu razumne politike susdstva, da predstvalja jednu vrstu mini-suda za ratne zločine za prostor bivše Jugoslavije, kao i da se poštuju državno utvrđena prava manjina, a tako i Hrvata", rekao je Kovač u intervjuu bečkom dnevniku Prese.
Kovač je kazao da želi prijateljski odnos između Hrvatske i Srbije, kao što je slučaj između Nemačke i Francuske, dodajući da samo tako može Srbija postati deo evropske porodice. Šef hrvatske diplomatije je, govoreći o oslobađajućoj presudi Vojislavu Šešelju u Hagu, istakao da je presuda u prvoj instanci bila šok i uvreda žrtvama i njihovim potomcima. Prema njegovim rečima, tom presudom se podstiču svi širom sveta koji podstiču ratove, zalažu se za etnička čišćenja i zastupaju polititku nasilnog pomeranja međunarodno priznatih državih granica.
On je podsetio da je Tribunal osnovan pre svega sa ciljem stvaranja osnova za pomirenje i savladavanja prošlosti, ali ova presuda tome, kako je konstatovao, neće doprineti da u Srbiji, čije je rukovodstvo, kako tvrdi, 90-tih godina snosilo glavnu odgovornost za četiri rata na prostoru bivše Jugoslavije, bude podstaknut razuman proces razmišljanja. Kovač najavljuje da, ako ostane pri oslobađajućoj presudi, to može relativizovati osnovne vrednosti na kojima se zasniva međunarodna zajednica. Upitan da li se oseća prijatno u vladi u kojoj neko kao ministar kulture Zlatko Hasanbegović umanjuje zločine ustaša, Kovač je konstatovao da je u Hrvatskoj potrebno još sprovesti savladavanje prošlosti Drugog svetskog rata i komunizma.
"To, međutim, ne sme da se dogodi na račun budućnosti. Moramo u zemlji pre svega da se posvetimo privredi, mladim ljudima. Samo u prošloj godini je 50.000 Hrvata emigriralo u Nemačku", ukazao je šef hrvatske diplomatije. Kovač je istakao da u Hrvatskoj treba konačno da se vodi otvorena diskusija o totalitarnoj prošlosti.
"Uveren sam da je Hrvatskoj potrebna, jedna dobropromišljena, struktirisana, javna 'psihoterapeutska sednica', u kojoj bi svi u zemlji mogli da se izjasne o prošlosti. Nakon takve debate biće nam bolje. Potom možemo lakše da se posvetimo oblikovanju naše budućnosti", rekao je on.
"Ako ekstremistima i populistama bilo koje orijentacije želimo da oduzmemo vetar iz jedara, a to želimo, moramo voditi otvorenu, demokratsku debatu o prošlosti I u Hrvatskoj", poručuje šef hrvatske diplomatije. Kovač smatra da, nakon što se to sprovede na nacionalnom nivou, "psihoterapijska sednica" može biti proširena na susedne države, kako bi se razgovaralo o zajedničkoj prošlosti.