Srbi u Hrvatskoj su građani "zadnjeg reda", bez ikakvih prava a posledice etničkog čišćenja i genocida nad srpskim narodom iz 1995. godine ne samo da nisu otklonjene već se stanje pogoršava, ocenili su danas predstavnici Zajednice Srba iz Hrvatske i BiH.
Prema rečima predsednika te organizacije Branislava Švonje, Srbi koji danas žive u Hrvatskoj nalaze se u veoma teškom položaju a nijedno pitanje bitno za njihov opstanak na tom prostoru, od stanarskog prava do pitanja penzija, nije rešeno.
"Umesto da se izvini za zločin, što je 'Oluja' bila, Hrvatska slavi taj dan kao najveći državni praznik. Posle formiranja poslednje hrvatske vlade, otvoreno se raspiruje mržnja prema Srbima i Srbiji, što se ogleda u rehabilitaciji Alojzija Stepinca, ukidanju presude dokazanom zločincu Branimiru Glavašu, podizanju spomenika Miri Barešiću i davanju imena ulicama po ustaškim zločincima", kazao je Švonja, na konferenciji za novinare.
On je ocenio da je "neshvatljivo" da EU, čiji je Hrvatska član, ne reaguje i ne osuđuje takvo ponašanje Zagreba.
"Takva politika Hrvatske je veoma opasna, ali mi u ime izbeglih Srba i njihovih potomaka šaljemo jasnu poruku Zagrebu da ćemo se večno boriti za ostvarenje prava koja nam pripadaju jer smo i mi tu Hrvatsku decenijama i stotinama godina gradili", naveo je predsednik Zajednice Srba.
Švonja je optužio "dosovsku vlast" ali i predstavnike Srba u Hrvatskoj poput Milorada Pupovca, da su delimično odgovorni za težak položaj u kome se srpski narod u toj zemlji nalazi.
"Vlast DOS-a nije zanimao položaj krajiških Srba, a Milorad Pupovac se ponaša kao da prethodnih 20 godina nije bio predvodnik Srba u Hrvatskoj. Jedino polažemo nade u Vladu Srbije i premijera Aleksandra Vučića koji problem Krajišnika tretira na odgovarajući način", dodao je Švonja.
Predsednik Pokrajinskog odbora Zajednice Srba iz Hrvatske i BiH Zoran Subotić ocenio je da najveći problem sa kojim se suočavaju Srbi u Hrvatskoj činjenica da Srbija još nije postala članica EU."To Hrvati koriste i pokušavaju da spreče ulazak Srbije u EU. Danas svaki Srbin vodi nekoliko nerešenih sporova pred hrvatskim sudovima a ako Srbija udje u EU, to će biti rešavano na drugačiji način. Najgore je što ljudi koji imaju imovinu u Hrvatskoj ne mogu da udju u posed, a i oni koji to uspeju, ne žive slobodno", kazao je Subotić.