.
Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu.
Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu. U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.
Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji.
Vlasti u Srbiji su izbegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo. Vojna akcija "Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ. Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.
Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece. Komandant Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko izjavio je u avgustu 2001. zagrebačkom Jutarnjem listu da je on autor plana akcije "Oluja" i da je vojni vrh s tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom tu operaciju pripremao dve godine.
Optužnicu protiv Bobetka Haški tribunal otpečatio je 2002, ali ga hrvatske vlasti nisu izručile tom sudu i on je do smrti 29. aprila 2003. sve vreme bio u zagrebačkoj bolnici.
Portparol Stejt departmenta Ričard Baučer izjavio je 2002. da su SAD imale određena saznanja da su pripreme za akciju "Oluja" u toku, ali da nisu bile "umešane u planiranje ili izvođenje te operacije". To je ponovio i bivši američki ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu. U maju 2007. Galbrajt je u intervjuu hrvatskoj televiziji rekao da veruje da su hrvatske vlasti bile umešane u zločine.
"Niko ne može poreći da su se zločini nakon 'Oluje' dogodili, uključujući i korake čiji je cilj bio sprečavanje povratka Srba", rekao je Galbrajt.Četiri godine kasnije Galbrajt je toj televiziji, pored ostalog, rekao da je on 1. avgusta 2005. preneo poruku svoje vlade tadašnjem predsedniku Tuđmanu da se ne protivi vojnoj operaciji Hrvatske.
"No jasno sam pritom upozorio Tuđmana da se moraju zaštititi srpski civili, ali se on na ta upozorenja oglušio", rekao je Galbrajt u izjavi toj televiziji i istakao da SAD nisu odobrile operaciju čiji je cilj bio proterivanje srpskog stanovništva".
POGLEDAJTE BONUS VIDEO:
U Srbiji parastos, u Hrvatskoj slavlje! Rane od operacije Oluja i dalje bole