Stručnjaci su potpuno složni u uverenju da će iduća epidemija neke bolesti vrlo verovatno biti iznenađenje.
"Svi smo sigurni koliko i najmanje sigurna država na svetu. Zarazne bolesti ne poštuju bilo kakve granice", rekao je za CNN Džimi Vitvort, profesor međunarodnog javnog zdravstva na Londonskoj školi higijene i tropske medicine.
On napominje da širom sveta, svakog dana, postoje manje epidemije nekih zaraznih bolesti. Ali moderni način života mogao bi da pomagne bolestima da se još brže i još dalje šire. CNN navodi čak sedam razloga zašto bi iduća epidemija neke bolesti mogla biti teža nego ikad.
Urbanizacija i rast broja stanovnika
Činjenice ne lažu. A činjenice urbanog okruženja kažu da živimo, radimo, jedemo i približavamo se ljudima bliže nego u bilo kakvom ruralnom okruženju. Zbog svega toga rastu šanse da će se bolest širiti vazduhom, nečistom vodom ili čak da će je komarci preneti.
Neka predviđanja kažu da će čak dve trećine svetskog stanovništva živeti u gradovima do 2050. godine. Osim toga, kako sve više ljudi živi na sve manje prostoru, to stvara sve veću potrebu za hranom. Zbog toga će poljoprivrednici morati da uzgajaju sve više životinja koje su novi izvor zaraze. Naime, stoka je izvor tuberkuloze i afričke bolesti spavanja.
Dolazak u novu okolinu
Kako raste broj stanovnika, to znači da treba sve više mesta za život, a time dolazimo do gradnje u dosad nenaseljenim područjima kao što su šume. Nova okolina donosi kontakt sa novim životinjskim vrstama i samim time i nove bolesti. Kao primer toga David Hejman, stručnjak iz Čatam Hausa, navodi Lasa groznicu koja se širi fekalijama zaraženih glodara.
Lasa groznica je viralna bolest popraćena visokom temperaturom i obilnim krvarenjem iz različitih delova tijela, uključujući i nos i oči. Hejman pojašnjava da takva bolest prelazi na ljude zato što se šire gradovi i uništavaju prirodna staništa zaraženih glodara. "Kad nemaju da gde da idu po hranu, okrenu se ljudskim domovima", kaže Hejman.
Klimatske promene
Sve više dokaza izlazi u javnost koji pokazuju da klimatske promene donose sve više poplava i temperaturskih talasa. Sve to povećava opasnost od širenja bolesti putem zagađene vode kao što je kolera ili porastom broja komaraca koji pak nose neke druge bolesti.
Globalno putovanje
Već danas možete otputovati u praktično bilo koji kutak naše planete, pod uslovom da imate dovoljno novca. Upravo to je omogućilo nezamislivo širenje bolesti. Na primer, epidemija SARS-a 2003. godine počela je sa doktorom Liuom Đianlunom. On je razvio simptome bolesti dok je bio na putovanju po Kini, a zatim je otišao u poset porodici u Hong Kong. U manje od četiri meseca više od 4.000 slučajeva SARS-a i 550 smrti bilo je direktno povezano sa njegovom posetom Hong Kongu.
Građanski rat
"Ako se zdravstvo ne može nositi sa zarazom, nastaje totalni haos", kaže Hejman. Država, ako se nađe suočena s velikim internim sukobom posebno je izložena opasnosti od širenja bolesti.
"Epidemije mogu potpuno da paralizuju države", kaže Vitvort i navodi primere Sjera Leona, Gvineje i Liberije koje su, kako on kaže, bile na ivici da se raspadnu. Sve tri države imaju dugu istoriju nemira i zbog toga su njihova privreda i zdravstvo bili potpuno nespremni za veće širenje bolesti.
Manjak medicinskog osoblja
Osim klimavog zdravstvenog sistema, države u kojima se zaraze češće događaju što su većinom zemlje u razvoju, imaju manje domktora i medicinskih sestara zato što su većinom otišli trbuhom za kruhom u druge države.
Širenje informacije
U dobu kompjutera, novi načini komunikacije donose nove načine za širenje panike među stanovništvom. Velika većina manjih epidemija moglo je proći relativno neprimetno, posebno kako se udaljavamo od epicentra zaraze. Danas je to potpuno drukčije.
POGLEDAJTE BONUS VIDEO:
(Express.hr)