Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona, ističe da ni „Bljesak“, kao ni druge hrvatske vojno-policijske akcije, nije bio legitimna ni legalna akcija, jer je područje zapadne Slavonije bilo pod zaštitom Ujedinjenih nacija
Operacija „Bljesak“ počela je 1. maja 1995. godine pod vođstvom Franje Tuđmana, artiljerijskim napadima na srpske položaje. Oko 16.000 pripadnika hrvatskih snaga napalo je manje od 4.000 pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine, a stanovništvo je zatečeno na spavanju. Za samo 36 sati proterano je oko 15.000 Srba, a Vojska Jugoslavije i Vojska Republike Srpske nisu reagovale niti su se uključivale dok je „Bljesak“ trajao.
Egzodus
Savo Štrbac, predsednik Dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“, ističe da su u toj akciji poginule i nestale 283 osobe, uključujući 114 civila i 11 milicionara.
- Narod zapadne Slavonije krenuo je u egzodus prema Srpskoj. Na putu prema „mostu spasa“ do reke Save Srbe su sustizale avionske bombe, „maljutke“ iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci. Ranjenici su doklani noževima ili gaženi tenkovskim gusenicama - naveo je Štrbac u saopštenju povodom godišnjice stradanja srpskog naroda u Hrvatskoj.
Ono što najviše boli porodice žrtava, ali i čitav srpski narod jeste činjenica da ni nakon 22 godine od ove zločinačke akcije nema političke volje da se kazne nalogodavci zločina nad srpskim civilima i vojnicima.
Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona, ističe da ni „Bljesak“, kao ni druge hrvatske vojno-policijske akcije, nije bio legitimna ni legalna akcija, jer je područje zapadne Slavonije u to vreme bilo pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
- Pozivam srpsko tužilaštvo za ratne zločine da otvori istragu o akciji „Bljesak“ i podigne optužnice protiv svih pripadnika hrvatskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga protiv kojih postoje dokazi. Bez procesuiranja ratnih zločina i rešavanja sudbine nestalih osoba ne možemo govoriti o uspostavi poverenja i pomirenju na zapadnom Balkanu. Tužilaštvo bi trebalo da pokrene istragu i o akcijama „Otkos“ i „Orkan“, koje su se desile 1991. godine, a tokom kojih su proterani Srbi iz većeg dela zapadne Slavonije - rekao je za Kurir Linta.
Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 139 lica, dok se kao nestale vode još 144 osobe. Do sada su identifikovani posmrtni ostaci 95 žrtava, dok ostatak čeka identifikaciju po DNK metodi.
- Kad je reč o osobama koje se vode kao nestale, Hrvatska vodi politiku opstrukcije. Čak i kad se posmrtni ostaci ekshumiraju, njihova identifikacija vrlo dugo traje - ističe Linta.
Šta čekaju?
BEZ ISTRAGE U HAGU
Do 1995. godine na napadnutom području zapadne Slavonije živelo je oko 80.000 Srba. Većina ih je napustila svoja ognjišta i izbegla u Republiku Srpsku i tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju.
- Danas na tom području živi tek oko 1.500, uglavnom starijih Srba, dok su se ostali rasuli po svetu. Sve činjenice o „Bljesku“ su poznate i haškom tužilaštvu, koje nikad nije otvorilo istragu o ovom zločinu, kao što ni Savet bezbednosti nikad nije Hrvatskoj uveo krivične sankcije zato što je izvršila agresiju na zaštićenu zonu organizacije kojoj je i sama pripadala - naglašavaju u „Veritasu“.
REAGOVANJA
Sanda Rašković Ivić
TO JE BIO POČETAK AGRESIJE
„Bljesak“ je početak agresije Hrvatske na Srbe koja je kulminirala kasnije, „Olujom“ . To je u stvari bila jedna probna reakcija, kad se testiralo kako će na to reagovati Srbi u Krajini, ali još više kako će reagovati beogradska vlast. A naša vlast znamo kako je reagovala - u 25. minutu Dnevnika se govorilo o „Bljesku“.
Vojislav Šešelj
ČINILI SU ZLOČINE UZ POMOĆ ZAPADA
Hrvati slave svoje ustaške zločine jer kroz celu svoju istoriju nikad neke druge uspehe nisu ni postigli. Njihovi jedini istorijski uspesi su zločini nad srpskim narodom. I te zločine su mogli da čine samo kad su imali neposrednu stranu pomoć - Austrije, Nemačke ili Amerike.