Borneo, indonezijsko ostrvo koje je bilo poznato po svojoj netaknutoj prirodi i obilju biljnih i životinjski vrsta, poslednjih godina doživljava velike promene zbog sve većeg rasta plantaža palmi na kojima se proizvodi palmino ulje.
Prevelika seča šuma uzrokuje šumske požare i velike emisije ugljendioksida i zbog toga dolazi do neravnoteže koja se posebno odražava na neke životinjske vrste.
Tako su orangutani sada na rubu preživljavanja, a sve više se povećava broj džinovskih vodenih guštera. Strvinari imaju važnu ulogu, ali stručnjake je zabrinulo povećanje broja jedinki, pa su odlučili da istraže zbog čega mogu tako dobro da se prilagode okolini na kojoj postoji mnogo plantaža.
Otkrili su da ovi gušteri mogu da pojedu sve što im može stati u stomak.
Hrane se većinom beskičmenjacima, rakovima, vodozemcima, pa čak i većim sisarima i pticama.
U sadržaju iz njihovog želuca naučnici su pronašli čak i otpad, kao što su kese za rezance. Mogu da pojedu i pripadnike svoje vrste i upravo njihova raznolika ishrana im omogućava preživljavanje u takvom okruženju.
Na područjima gde se nalaze plantaže naučnici su pronalazili veći broj guštera nego na udaljenijim mestima.
Na Borneu ih ljudi smatraju štetočinama. Budući da dobro podnose vrućinu i da im je dostupna velika količina hrane s plantaža, njihov broj se povećava.
Međutim, među mužjacima dolazi do velikih borbi zbog teritorija i ženki. Na duže staze, ove guštere će možda pogoditi ista sudbina kao i medvede i druge sisare koji su živeli na području na kojem se sada nalaze plantaže.
Kurir.rs/ Sputnjik Srbija
Foto: Printscreen/ Youtube
POGLEDAJTE BONUS VIDEO:
Čelični stisak zmije dokrajčio je guštera...al' zamalo! Ludi preokret u okršaju gmizavaca!