ŠOKANTNA IZJAVA: Rambo Amadeus otkriva sočne detalje u dokumentarcu o tvorcu hita "Pukni zoro"!
Na trećem festivalu muzičkog dokumentarnog filma "Dok'n'ritam", koji se održava od 6. do 10. juna u Domu kulture Studentski grad na Novom Beogradu, publika će premijerno moći da pogleda priču o Manjifiku.
O muzičaru Robertu Pešutu, tvorcu hita "Pukni zoro", u filmu "Šarlatan Manjifiko" govore njegovi saradnici i prijatelji, a Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, otkriva stvari manje poznate javnosti.
"Manjifiko je peder. Osetio sam zbog toga ljubomoru. Zamisli da sam ja napravio "Rambo je peder", bio bi već hit", kaže Rambo u trejleru filma.
Crnogorski muzičar objasnio je fenomen njegove popularnosti.
"On je proizvod genetske inženjerije, koji je biološki napravljen u Jugoslaviji. Manjifiko je taj sentiment pokazao kad Juge više nije bilo. On je na taj način mnogo više jugoslovenski umetnik nego što su oni to stvarno bili, jer je to kod njih bila čista biologija, a kod njega je odluka", otkriva Pušić.
U filmu "Šarlatan Manjifiko" jedan od sagovornika je i Dragan Bjelogrlić, a Manjifiko je ispričao i kako je nastao vanvremenski hit "Pukni zoro" za film "Montevideo, bog te video".
"Bjela mi je rekao da zvuči kao staro, a da je novo i da mora biti hit. Dao mi je dva dana da napišem pesmu", iskren je Manjifiko. Inspiraciju za pesmu našao je u pričama svog dede koji se borio na Solunskom frontu, pa mu je, kaže, to vreme bilo veoma blisko.
Sama radnja filma "Montevideo, bog te video" slična je, makar simbolično. To je priča o fudbalerima, klincima, Tirketu i Moši, koji bez ikakve podrške i šansi odlaze u daleki Urugvaj da bi, na svoj način, izvojevali pobedu.
"U originalu, na notama, pesma se i zove po mom dedi - "Za Dušana" - a u početku je bila instrumental, bez teksta", objasnio je muzičar.
Na trećem "Dok'n'ritmu" premijerno će biti prikazan film "Ti možeš", priča o Petru Lovšinu, osnivaču i frontmenu sastava Pankrti, kao i film "Pope, vrati se" o Momčilu Popadiću, čuvenom novinaru, autoru velikog broja eks-ju pop-rok hitova, kao što su "Oprosti mi, pape", "Skitnica", "Košulja plava", "Tonka" i Milena"...
U revijalnom delu, ove godine s posvetom divama na sceni, gledaćemo filmove o Mariji Kalas, Grejs Džons, Vitni Hjuston, a festival će zatvoriti film o značajnoj kulturološkoj koordinati grada Beograda - Domu sindikata, koji odnedavno ima novo ruho i novi naziv. Film "Svedok jednog vremena", pored zvaničnih dokumenata, zauvek će sačuvati atmosferu ove dvorane, zahvaljujući emotivnim pričama umetnika koji su se u dugom vremenskom nizu pojavljivali na njenoj sceni. Ulaz na celokupan program festivala je slobodan.
Kurir.rs/ LJUBOMIR RADANOV/ Foto: Dragana Udovičić