U tematskom atlasu za predmet Priroda i društvo za četvrti razred osnovnih škola u Srbiji, izdavača "Novi logos", objavljena je karta Balkana iz 9. veka na kojoj Hrvatska obuhvata dobar deo današnje Srbije, poput Šumadije i Beograda, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i deo Albanije!
Na toj karti predstavljena je "najstarija država Raška", od koje se istočno nalazi Bugarska, jugoistočno Vizantija, a zapadno, severno i južno Hrvatska! Prema ovom je zapadna granica Raške s Hrvatskom na Drini, severna na Zapadnoj Moravi, jugoistočna blizu ušća Drima na teritoriji današnje Albanije, a negde u širem rejonu Čačka je tromeđa Hrvatske, Bugarske i Raške, od koje granična linija između Hrvatske i Bugarske ide na severoistok, južno od Smedereva seče Veliku Moravu i izbija na Dunav. Kao autori ovog atlasa navedeni su dr Aleksandar Kandić, dr Gordana Subakov Simić, Željko Vasić, Damir Živković i Ivan Matejić!
Istoričar Radovan Damjanović kaže da su autori ove karte očigledno bili inspirisani granicama zloglasne Nezavisne države Hrvatske (NDH).
- Naravno da se Hrvatska nikada nije prostirala na ovim teritorijama, ona je bila tada vrlo mala i nije imala status države. Bila je pod franačkom i ugarskom vlašću, dok je primorski deo bio po venecijanskom upravom. To nije lepo da naša deca uče ovakve netačne stvari iz srpskih udžbenika, ali nažalost, to nije prvi put i dešava već dugi niz godina. Nažalost, mi uopšte nemamo bar jedan solidan istorijski atlas ni za osnovnu, a ni za srednju školu, što mora da se ispravi - kaže Damjanović za Kurir.
Hrvatska država se, sem za vreme Drugog svetskog rata i postojanja NDH, nikada u istoriji nije prostirala istočno od Une, a kamoli do Drine, Smedereva i Albanije. Od prvih pisanih tragova u kojima se pominje, pa sve do 1941. godine, pokrajina Hrvatska obuhvatala je širi prostor oko današnjeg Zagreba, Karlovca i Varaždina. Južno od Like graničila se s Dalmacijom, istočno sa Slavonijom. Pre NDH nije postojala kao samostalna država, već je bila pokrajina, sa istim statusom kao Dalmacija i Slavonija.
U Ministarstvu prosvete Srbije su nas uputili na Zavod za unapređivanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, odakle nismo dobili odgovore na upućena pitanja do zaključenja ovog broja.
Jelena pronić/Kurir.rs