DANILO KIŠ VRATIO PRIZNANJE ZBOG OPTUŽBI ZA PLAGIJAT: Burna istorija Ninove nagrade koju su obeležili mnogobrojni skandali i velike nepravde!
Kome, zašto i kako se dodeljuju književne nagrade? Čemu one služe? Jesu li potrebne? Imaju li ikakve veze sa književnošću? Pitanja su koja se svake godine postavljaju u javnosti uoči dodelu Ninove nagrade.
Danas tačno u podne znaćemo 65. dobitnika najprestižnijeg literarnog priznanja u Srbiji, a Kurir je pokušao da istraži skandale i polemike koje su pratile ovo takmičenje tokom duge istorije.
Prvi dobitnik priznanja je Dobrica Ćosić 1954. za roman "Koreni", a kasnije je još jednom nagrađen i za "Deobe". "Koreni" su danas ponovo jedna od najprodavanijih knjiga. Međutim, mnogi autori pali su u zaborav, što je za neku drugu priču.
Najveći skandal u istoriji nagrade dogodio se na samom početku 1959. Iako je prethodne godine bilo objavljeno 36 romana, žiri je većinom glasova (Milana Bogdanovića, Velibora Gligorića i Borislava Mihajlovića) odlučio da ne dodeli nagradu pošto, po mišljenju većine, nijedan roman nije zadovoljavao kvalitet potreban da zasluži ovo prestižno priznanje. Zoran Mišić i Eli Finci ostali su u manjini, smatrajući da je najbolji roman te godine ostvarenje Miodraga Bulatovića "Crveni petao leti prema nebu".
I sedamdesetih godina prošlog veka bilo je veoma burno jer su neki favoriti ostali bez pobede za možda i svoje najbolje romane. Mihajlu Laliću Ninova nagrada neće biti dodeljena za romane "Lelejska gora" (1957) i "Hajka" (1960), Vladanu Desnici za "Proljeća Ivana Galeba" (1957), Dušanu Matiću za delo "Kocka je bačena" (1957), Slobodanu Seleniću za "Memoare Pere Bogalja" (1968). S druge strane, neki od pobednika gotovo da su danas zaboravljeni, možda i nepravedno, poput trostrukog laureata Oskara Daviča.
Neki od autora vratili su priznanje poput Danila Kiša. Nagrada mu je dodeljena 1972. za roman "Peščanik", a on ju je vratio 1978, nakon neviđenog medijskog i akademskog linča koji je izvršen nad njim pod optužbom da je plagirao "Grobnicu za Borisa Davidoviča". Tim povodom pisac je izrazio "bojazan da književne nagrade neće sprečiti usamljeničku i slučajnu sudbinu nagrađene knjige, koja će svakako živeti u osami, progutana stravičnom tišinom, izazvanom mehanizmom tržišta i indiferentnosti". Doduše, Kiš "napadačima" nije ostao dužan; vratio im je na pravi način - perom i knjigom "Čas anatomije".
Najveća nepravda: Andrića izbacili iz trke
Bez Ninove nagrade ostao je nobelovacIvo Andrić. Njegovo delo "Prokleta avlija", zbog netačnog žanrovskog određivanja uticajnog člana žirija, izgubilo je i formalnu šansu da konkuriše za nagradu.
Kurir/ Foto: Printsreen RTS i Profimedia