U vestima o američko-kineskom trgovinskom i u sklopu njega započetom „tehnološkom hladnom ratu“, kao jedan od tri moguća kineska „asa u rukavu“ označeni su i kinesko posedovanje retkih metala koje ta država izvozi u SAD.
(Ostala dva „asa“ su kineska rasprodaja američkih obveznica, a Kina, kao najveći svetski vlasnik američkih obveznica može povući američki dug u iznosu većem od 1.000 milijardi dolara, i veliko smanjenje vrednosti svoje valute juana čime bi se dodatno pojeftinio ionako veliki kineski izvoz).
Međutim, sada ćemo obratiti pažnju na kineske retke metale, jer smo juče spomenuli kako je kineski predsednik Si Đinping posetio industrijski pogon za proizvodnju retkih metala JL MAG Rare-Earth Co.
Porast američko-kineske napetosti izazvao je zabrinutost da Peking može iskoristiti svoj dominantni uticaj izvoznika retkih elemenata kao oružje u trgovinskom ratu sa SAD.
A ti se elementi koriste u širokom spektru proizvoda: od baterija tj akumulatora za električne i hibridne automobile, proizvodnju kompjutera, DVD-plejera, vetro-turbina, automobilskih katalizatora, televizora, lasera, superprovodinika, pa do vojnog naoružanja. Neki od retkih metala nužni su za proizvodnju reaktivnih motora, sistema navođenja raketa, sistema protivraketne odbrane, satelita i lasera.
Npr. hemijski element lantan nužan je za proizvodnju instrumenata za noćno izviđanje.
A da je stanje po SAD neugodno svedoči i činjenica da je Vađington iz spiska kineskih proizvoda na koje je uveo carine u vrednosti od 200 milijardi dolara izostavio upravo retke metale.
Naime, američki vojno-industrijski divovi poput Rajteon i Lokid Martin, proizvode složene vojne proizvode, pre svega rakete, za koje su nužni retki metali. I Epl također koristi retke elemente za izradbu svojih proizvoda, poput kamera i sl.
Retki metali predstavljaju grupu od 17 elemenata. Evo njihovih naziva u engleskoj verziji: anthanum, cerium, praseodymium, neodymium, promethium, samarium, europium, gadolinium, terbium, dysprosium, holmium, erbium, thulium, ytterbium, lutetium, scandium, yttrium. Na udeo Kine, kao vodećeg svetskog izvoznika retkih elemenata, otpada čak 80% američkog uvoza tih metala.
Američka Geološka služba (U.S. Geological Survey) navodi kako je 2017. g na Kinu otpadalo 81 odsto svetske proizvodnje retkih metala. Oni se takođe još iskopavaju i u Indiji, Južnoj Africi, Kanadi, Australiji, Estoniji, Brazilu i Maleziji.
Jedini američki rudnik tih metala je rudnik Mauntain Pas u Kaliforniji, u vlasništvu MP Materials, ali je zanimljivo da i ta firma godišnje u Kinu dostavlja 50.000 tona dobivenog koncentrata na daljnju preradu. To samo pokazuje ukupnu složenost američko-kineskih privrednih odnosa.
Ove nedelje je australijska kompanija Linas izjavila kako je potpisala memorandum o razumevanju sa kompanijom Blu Lajn Corp iz Teksasa, oko izgradnje fabrike za preradu retkih metala u SAD.
Kurir.rs/Geopolitika.news
Foto: Profimedia