Kineski admiral tvrdi da je Peking mogao da reši teritorijalne sporove u Kini potapanjem dva nosača američke mornarice i ubijanjem hiljada američkih mornara.
Pretnja Lu Juana nije bezazlena. Kineska vojska rasporedila je niz naoružanja koje je posebno nabavila za ciljanje američkih nosača.
Ali test američke mornarice iz 2005. godine dokazao je da čak i ako ih pogodite, nisače aviona je zaista teško potopiti.
Lu je dao svoj provokativni komentar 20. decembra 2018. na samitu vojne industrije, prema medijskim izvještajima.
„Ono čega se SAD najviše plaše jeste da budu žrtve“, izjavio je Lu, antiamerički autor, društveni komentator i vojni teoretičar sa Akademije vojnih nauka Narodnooslobodilačke Vojske Kine.
Potapanje samo jednog nosača moglo bi ubiti 5.000 Amerikanaca, ukazao je Lu. Dva nosača - dvostruko više žrtava. "Videćemo koliko je Amerika uplašena" nakon gubitka 10.000 mornara, kaže Lu.
Ostaviti po strani verovatnoću da će sve dve vodeće svetske vojne sile i ekonomije sukobiti, potopiti nosač je lakše reći nego učiniti. Istorija podvlači teškoće ovog poduhvata.
1964. godine saboteri Vijetkonga uspeli su da oštete i nakratko potope eskortni nosač američke mornarice, dok je brod, koji je tada služio kao avionski trajekt za američku Vojsku komandu za Sealift, bio u Sajgonu.
Ali poslednji put kada je neko trajno potopio američki nosač aviona u borbi je tokom Drugog svetskog rata. Dvanaest američkih nosača je potonulo tokom rata, obično nakon intenzivnih vazdušnih napada. Poslednji koja je potonula, USS Bizmark Si, postao je žrtva japanskih kamikaza u februaru 1945. godine.
U narednim decenijama američki nosači su pretrpeli ozbiljne nesreće, uključujući sudare i požare, ali nijedan nije potonuo. Veoma je teško potopiti brod dugačak hiljadu metara koji je uglavnom napravljen od čelika.
Američka mornarica to zna iz iskustva. 2005. godine, mornarica je pokušala da potopi otpisani nosač, samo da bi videla koliko je to teško učiniti.
"Brod je bio napunjen eksplozivom iznad i ispod vodene linije", objasnio je 2018. godine reporter Ratne zone Tajler Rodžovej. "Posle skoro četiri nedelje tih aktivnosti, nosač je bio potopljen. 14. maja 2005., krma plovila je nestala ispod vode i on je počeo polako da tone.
"Mornarica je četiri nedelje pokušavala da ga potopi i uspela tek kada su ekipe za rušenje iznutra oštetile brod."
Uzmite u obzir i nosač pontona u obliku nosača aviona koji je Iran izgradio kao cilj tokom vojne vežbe 2015. godine. Dok je mali i lepršav u poređenju s pravim , sam pontonski brod pretrpeo je intenzivan napad. "Iran je udario u lažni nosač baražom protiv-brodskih raketa, zatim ga zakrčio malim čamcima i na njega su sleteli komandosi", izvestio je Rodžovai.
Da biste čak pokušali da potonete američki ravni zid, prvo morate da ga poodite. Ni to nije lako. Nijedan nosač ne plovi bez vazdušnog krila sa čak 50 borbenih aviona plus nekoliko razarača, krstarica i podmornica. Virtualni zid odbrambenog naoružanja okružuje brod na udaljenosti od nekoliko stotina milja.
Ipak, Kina ili neka druga država mogu pokušati da ciljaju nosače podmornicama, krstarećim raketama i balističkim raketama.
"Upotrijebiće više sistema kako bi zbunjivali i nadvladali američku odbranu", napisao je 2017. pomorski istoričar Robert Farli. "Oni će se osloniti na pretnju napadom kako bi američke borbene grupe držale što dalje od glavnih kazališta operacija. "
"Ali opažanje da neprijatelj ima raketu ili torpedo koji može potopiti nosač samo započinje razgovor o ranjivosti nosača", nastavio je Farli. "Ispaljivanje bilo čega na nosač skupa je i teška operacija."
Napadači nosača mogli su se suočiti sa žestokom odbranom.
A ako je reakcija Sjedinjenih Država na terorističke napade 11. septembra bilo koji pokazatelj, Vašington bi sigurno rasporedio svu svoju preostalu vojnu silu, uključujući i preživelih osam ili devet prevoznika, protiv zemlje koja stoji iza potonuća.
"Dakle, ostaju dva pitanja za svakoga ko pomisli puca na jednog od ovih ogromnih čeličnih džinova", objasnio je Farli. "Možeš li to? A čak i ako možeš, isplati li se to?"
Kurir.rs/National Interest Foto: EPA
POGLEDAJTE BONUS VIDEO: