NAKON SKANDALA NA RTV Povlači se udžbenik za 8. razred u kom deca uče da se najpravilnije govorilo u vreme NDH!
Skandalozan snimak nastave hrvatskog jezika na daljinu za osmi razred osnovne škole, u kome se deca uče da se najpravilnije govorilo u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH), emitovan je na Radio-televiziji Vojvodine, vojvođanskom javnom servisu.
Udžbenik za hrvatski jezik za osmi razredi "Hrvatska krijesnica 8", u kojem postoji lekcija da se za vreme NDH najpravilnije govorilo, što je pre dva dana emitovano na RTV tokom onlajn nastave, biće povučen i od sledeće školske godine ga neće biti u programu.
Ovo je juče najavio ministar prosvete Mladen Šarčević, a posle brojnih kritika na lekciju da su u periodu NDH "iz hrvatskog uklanjane nepotrebne reči stranog porekla, posebno srbizmi, a stvarane nove".
- Odobravanje udžbenika za pripadnike nacionalnih manjina u nadležnosti je AP Vojvodine i pokrajinskog Zavoda. Izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima inicirao sam da ministar može da reaguje u ovakvim situacijama i kada promakne greška nadležnim telima u odobravanju udžbenika ministar povuče udžbenik, što će biti i urađeno - objasnio je Šarčević, i dodao da ni na koji način ne želi da naruši dobre međunacionalne odnose unutar zajednice, ali "da ovakvi propusti ne mogu da prođu".
Direktor Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Zlatko Grušanović rekao je da u arhivi "nije našao odobrenje ovog udžbenika za hrvatski jezik iz 2012. godine. Na Javnom servisu Vojvodine, u okviru lekcije o istoriji hrvatskog jezika, "čulo se i da su u vreme Kraljevine Jugoslavije tadašnji jezikoslovci težili da poistovete srpski i hrvatski jezik". Međutim, uz to je i "objašnjeno" da je vlast "nametala srpske riječi i nazivlja".
Pokrajinska vlada saopštila je da nije sprovodila postupak odobravanja "Hrvatske krijesnice 8", iz koje je sporni sadržaj preuzet i emitovan u programu RTV, a javni servis pokrajine je istakao da sadržaj nema veze sa uređivačkom politikom.
Skandal koji se desio, za Sretu Tanasića, predsednika Odbora za standardizaciju srpskog jezika SANU, rezultat je naše nebrige o jezičkoj problematici.
- Odbor je više puta zahtevao da država i struka utvrde jezičku politiku, ali odgovora nije bilo. Ukazivali smo i na to da država ne konsultuje struku kada odlučuje o manjinskim jezicima. Takođe, ni udžbenci za manjinske jezike ne bi smeli da budu u upotrebi dok se ne vidi kako se u njima tretiraju jezička pitanja - kaže Tanasić.
Iz Hrvatskog nacionalnog veća poručuju da je "hrvatska zajednica ponovo izložena, interpretativnom teroru na način da su pojedini sadržaji medijskih napisa, ne samo izvučeni iz konteksta, nego i neistiniti".
(Kurir.rs/Novosti)