Njihov cilj je uvođenje šerijata u Nemačkoj. Kojim metodama se služe "legalistički islamisti" i kako zadaju glavobolje nemačkim službama bezbednosti? A smatra se i da služe kao kamuflaža za delovanje Muslimanske braće.
Bradati "vojnici" s kalašnjikovima, u pretećim pozama, na kakve smo navikli godinama kada se govorilo o islamistima, gotovo su iščezli iz medija. No zato službe bezbednosti sada pomno prate delovanje tzv. "političkog islamizma". Pritom se radi o navodno mirnom pokušaju stvaranja društva koje se temelji na pravilima Kurana.
Ko su zapravo ti aktivisti poglede na svet nije lako prepoznati po spoljnim obeležjima? "Njihove brade", kako kaže jedan državni službenik iz sigurnosnih službi, "rastu prema unutra".
Jedan od njih je i Čenk Gonču, portparol tzv. Furkan-zajednice, osnovane devedesetih godina u Turskoj, sa sedištem u Hamburgu i filijalama širom Nemačke. Gonču (nosi bradu) kaže: „Mi želimo da ono što je dobro i loše definišemo po Kuranu. Naš cilj je civilizacija proroka Muhameda." Dakle - višestranačka demokratija nije poželjna. I to žele da ostvare nenasilnim putem.
Kako se u to društvo uklapaju kazne poput odsecanja ruke onima koji su nešto ukrali? Gonču i na to ima odgovor: "U islamu imamo pojedine zakone, poput odsecanja ruke, koji su štetni po tog pojedinca ali su zato dobri za zajednicu", kaže ovaj "legalistički islamista". To jest, pobornik uvođenja vladavine Kurana mirnim putem.
Nemački uredi za zaštitu ustavnog poretka ove organizacije ne smatraju nimalo bezopasnim. "Mi polazimo od toga da je ovaj 'legalistički islamizam' opasniji od salafizma ili nasilnog ekstremizma jer pripadnici ove struje pokušavaju da se infiltriraju i izvrše uticaj na društvo i politiku i time dugoročno naškode demokratiji", kaže šef Ureda za zaštitu ustavnog poretka Severne Rajne-Vestfalije Burkhard Frajer. Na upit javnih servisa SWR i BR pokrajinski uredi za zaštitu ustavnog poretka odgovorili su da u Nemačkoj ima oko 13.000 sledbenika "legalističkog islamizma".
Matijas Roe, islamolog sa Univerziteta u Erlangenu, međutim, upozorava na opasnost od generalne stigmatizacije pojma šerijata. "Mislim da je preterano kada se i samo spominjanje šerijata već doživljava kao sumnjivo. Šerijat znači i pravila poput molitve i posta, dakle nešto što spada u verske slobode. Mislim da je uvak potrebno dvaput se zapitati: šta konkretno mislite kada kažete šerijat", kaže Roe.
Sporne su i organizacije poput "Nemačko-muslimanskog udruženja" koja se, doduše, zalaže za dijalog sa crkvama i politikom ali, prema Uredu za zaštitu ustavnog poretka, služi i kao stecište Muslimanske braće, jedan od najvažnijih islamističkih pokreta. To ovo udruženje odlučno demantuje.
Istraživanja javnog servisa ipak ukazuju na tesnu povezanost s Muslimanskom braćom. Pre nekoliko godina palestinski Hamas, koji važi kao filijala Muslimanske braće, slavio je jednog preminulog čelnika "Nemačko-muslimanskog udruženja".
Uprkos tome ovo udruženje insistira da nema veze s Muslimanskom braćom i već godinama traži da se skine sa liste udruženja koja su pod prismotrom Ureda za zaštitu ustavnog poretka.
Kurir.rs/DW Foto: Profimedia