Nakon što je Turska pokrenula potragu za ležištima gasa na istočnom Sredozemlju, u područjima koji Kipar ili Grčka veruju da imaju pravo na eksploataciju, a Grčka je najavila proširenje svog ekonomskog pojasa sa šest na 12 milja u Jonskom moru, turski potpredsednik Fuat Oktai to je označio kao razlog rata, a turski ministar spoljnih poslova Mevlut Cavusoglu skrenuo je pažnju na relevantnu odluku turskog parlamenta.
"Već 1995. turski parlament je razlog rata za Tursku označio širenje grčkih teritorijalnih voda u Egejskom moru. Da se to dogodilo, Egejsko more bi zbog brojnih grčkih ostrva postalo, da tako kažem, Grčkim morem. Ankara bi tada mogla započeti rat bez traženja novog odobrenja od parlamenta ", napominje Berliner Zeitung.
"Kontroverza se pojačala otkad su nalazišta prirodnog gasa bila na istočnom Mediteranu i nakon što je Turska krajem 2019. godine potpisala sporazum s Libijom o razgraničenju područja koja im pripadaju na Mediteranu, a koje ne samo Grčka smatra ništavnim", podseća Frankfurter Allgemeine Zeitung. "Turska je demonstrativno pokrenula vojnu vježbu na istočnom Sredozemlju u subotu. To je vježba pucanja u području između južno turskog grada Anamura i sjevernog Kipra, a trajat će do 11. septembra, prema Ankari," prenio je FAZ.
Suddetusche Zeitung razgovara sa Nele Matz-Luck, profesoricom međunarodnog pomorskog prava, koja podsjeća da Turska nikada nije pristupila Konvenciji UN-a o pomorskom pravu iz 1982. godine i zaključuje: „Položaj Turske nije tako loš kao što se često predstavlja. Ali on je slabiji od položaja Grčke. Možda Ankara sada izaziva nadu da će se Atina na kraju uključiti u deljenje resursa. To bi moglo biti korisno za Tursku. A to bi takođe bila prilika da se mirnim putem prevaziđe trenutni zastoj ", izjavila je profesorica Nele Matz-Luck iz Kiela.
Isti list je objavio i komentar pod nazivom „Slepa solidarnost“ u kome je autor Tomas Avenarius kritikovao stav Evropske unije: „Konflikt oko gasnog polja na Mediteranu ne podstiče samo Turska.
Gledano na moru, Grčka vodi politiku maksimalizma koja nema pokrića u međunarodnom pravu. Atena tamo šalje ratne brodove, drži vežbe za svoju flotu. Kao članica EU, Grčka ipak može da bude sigurna u "potpunu solidarnost između Nemačke i EU", kako je izjavio ministar spoljnih poslova Heiko Maas tokom svoje neuspešne posredovalne misije. A kada francuski predsednik Makron i dalje igra ulogu Napoleona 2.0, pošalje ratne brodove i izjavi da Turci još uvek razumeju "jasan jezik", niko se ne bi smio iznenaditi ako uskoro počne pucnjava na Mediteranu ", upozorava Suddetusche Zeitung.
Kurir.rs/DW