OBELEŽAVAMO VAVEDENJE PRESVETE BOGORODICE: Uoči praznika, u četvrtak, 3. decembra, Kurir poklanja IKONU SA ZLATOTISKOM I MOLITVOM
Srpska pravoslavna crkva i vernici u petak, 4. decembra, slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci. Tim povodom, dnevne novine Kurir uoči praznika, u četvrtak, 3. decembra, svim čitaocima poklanjaju ikonu sa zlatotiskom i molitvom.
Taj praznik, obeležen crvenim slovom i slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Božji. Činom Vavedenja Marijinog, kaže jevanđelsko predanje, sveti roditelji ispunili su zavet da će porod, kojeg dugo nisu imali, "predati Bogu na službu".
"Napred su išle device, sa zapaljenim svećama, a za njima presveta Deva, ukrašena carskim blagoljepnim haljinama, kako priliči kćeri carevoj i nevesti Božjoj", zapisano je u "Prologu" vladike Nikolaja Velimirovića.
Vavedenje je slava manastira Hilandar na Svetoj Gori, pa će bratsvo srpske carske lavre proslaviti praznik svoje zaštitnice i zaštitnice čitavog Atosa. Prema predanju, Bogorodica je jedina žena koja je stupila na tlo Svete Gore na svom misionarskom putovanju po povratku iz Svete Zemlje.
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena. Prema narodnim verovanjima, stočari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaštitila stoku od zveri, a u istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod useva - vedro nebo obećava dobru letinu.
U pojedinim takovskim selima je bio običaj da se na današnji dan nakon službe ostane kod crkve i da se tu prvi put pojave sve mlade koje su se udale te jeseni, a u selima južnog Pomoravlja sve žene koje nemaju decu, odlaze u manastir Crkvicu gde se čitavu noć mole kako bi dobile porod.
(Promo - tekst / Foto: Promo)