Ako se trenutni nivo imigracije nastavi, Šveđani bi u narednih 45 godina mogli postati manjina u svojoj zemlji, smatra finski istraživač Kiosti Tarvainen, profesor sistemske analize na Univerzitetu Alto u Helsinkiju.
Danas je više od trećine svih švedskih stanovnika stranog porekla i njihov udeo nastavlja da raste zahvaljujući kontinuiranim imigracionim i demografskim trendovima koji uključuju i razlike u stopama plodnosti.
Koristeći standardnu demografsku metodu, takozvanu metodu kohortnih komponenata, Tarvainen je zaključio da će prema nepromenjenoj imigraciji etnički Šveđani biti brojčano u manjini do 2065. godine.
Demografske promene doneće i velike društvene promene. Prema njegovim riječima, 2100. godine u Švedskoj će biti jednak broj muslimana kao i etničkih Šveđana.
"Švedski parlament jednoglasno je odlučio 1975. godine da je Švedska multikulturalna zemlja. U to vreme više od 40 posto imigranata činili su moji sunarodnici Finci. Situacija se promenila, 2019. godine 88 posto doseljenika nije bilo sa Zapada, a 52 posto su bili muslimani. Tako se dogodila ogromna kulturna promena u imigrantskoj populaciji, jer se njena najveća grupa promenila iz Finaca u muslimane", kaže Tarvainen u svom komentaru u listu Folkbladet.
Danas su, kaže on, uslovi drugačiji, jer se veliki deo imigranata ne asimiluje, odnosno, ne integriše se uspešno u društvo.
"Umesto toga, oni formiraju svoja područja, koja se obično nazivaju područjima isključenosti, osetljivim oblastima ili zonama zabranjenog ulaska, koje su uglavnom paralelna društva s drugačijim načinom razmišljanja i načinom života", izjavio je dodavši da to rezultira smanjenjem poverenja i socijalnom kohezijom.
Tarvainen je kazao i da će se, ako i kada etnički Šveđani postanu manjina, tempo demografskih promena verovatno dodatno povećati, jer će većina ljudi sa stranim poreklom olakšati imigraciju vlastitoj etničkoj grupi.
"Istaknuti švedski inženjeri i poslovni ljudi pobrinuće se da se švedska ekonomija ne uruši. Ali švedsko društvo i kultura će izgubiti vodeću poziciju. Ovaj demografski razvoj se može zaustaviti, ali zahtevaće radikalne promene u imigracionoj politici. U istorijski smo jedinstvenoj situaciji i mi severnjaci moramo započeti raspravu o imigraciji i očuvanju naših nacionalnih država", zaključio je Tarvainen.
Za nekoliko decenija od prihvatanja masovne imigracije osamdesetih godina, Švedska se promenila iz jedne od najhomogenijih evropskih država u jednu od etnički najraznolikijih.
Kurir.rs//Folksbladet/Sputnjik