RE-SET SAMIT: Velike pogodnosti i specijalni programi finansiranja za korišćenje zelene tehnologije

Stock

Privrednici koji nabave energetski efikasnu opremu ili koriste reciklirane materijale imaće specijalne programe finansiranja, poručeno je na konferenciji koju je organizovala „Adrija medija grupa“

Zakonodavni okvir, finansijski sistem, ljudski resursi i digitalizacija ključni su činioci za razvoj zelene i cirkularne ekonomije i infrastrukture, a privrednici koji nabave energetski efikasnu opremu ili koriste reciklirane materijale imaće specijalne programe finansiranja, poručili su učesnici treće onlajn konferencije ovogodišnjeg Re-set samita.

Značaj ulaganja

Jučerašnjom konferencijom sa temom „Osnovna infrastruktura za sve, ali na koji način“ završena je prva nedelja Re-set samita, koji organizuje „Adrija medija grupa“.

Na prvom panelu ovog onlajn skupa, koji je nosio naziv „Javna ulaganja u zelenu infrastrukturu - javno dobro“, učesnici su istakli ključne elemente koji su neophodni da bi se srpska ekonomija dalje razvijala i rasla na ekološkim osnovama.

- Cilj ovog panela je bio da istaknemo značaj ulaganja u zelenu infrastrukturu, koja ne štiti samo prirodni kapital koji je izuzetno važan već je i korak ka pametnom, održivom i inkluzivnom rastu i razvoju - sumirao je glavne poruke moderator konferencije Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost PKS.

Savetnik za strana ulaganja u kabinetu predsednika Srbije Marko Pećanac je na početku prvog panela rekao da je pre nekoliko godina uspostavljen novi model zapošljavanja zasnovan na stranim investicijama i da smo veoma brzo od zemlje u problemu postali država koja je primer u regionu.

ABC/ Mihajlo Becej 
foto: ABC/ Mihajlo Becej

- Nema grada u Srbiji koji danas nema bar jednu fabriku. Primetili smo, međutim, da već postoji zasićenje i da će u jednom momentu svaki grad imati investitora. Šta onda? Sad ponovo imamo veliki investicioni ciklus „Srbija 2025“, koji daje zamajac u narednih godina. Ali šta posle toga? Doći će dan kada ćemo izgraditi sve puteve i obnoviti sve škole. Odgovor je u zelenoj ekonomiji. To je jedina način da nastavimo napredak koji imamo sada - rekao je Pećanac i naglasio važnost izgradnje zelene infrastrukture.

On je istakao da je zakonodavstvo prvi korak u promenama.

- Ne možemo ništa da uradimo ako nemamo zakonska rešenja. A da bismo primenili zakone EU, treba nam kvalitetan kadar koji te zakone treba da sprovodi u lokalnim samoupravama i inspekcijama - rekao je Pećanac i dodao da će ubuduće javni tenderi biti usmereni ka zelenim projektima.

Osvrnuo se i na digitalizaciju i najavio da ćemo u jednom trenutku imati i digitalnu inspekciju.

- Korist za građane od zelene ekonomije je duži, bolji i kvalitetniji život. Ovo je vek demografskog takmičenja. Važan je i regionalni aspekt. Srbija mora da bude primer za okruženje. EU podiže lestvice i od sledeće godine važiće nove takse za emitovanje ugljen-dioksida - dodao je Pećanac.

Pomoćnik ministra privrede u sektoru za privatizaciju, stečaj i industrijski razvoj Dragan Ugrčić naveo je da je jedan od ključnih ciljeva Vlade Srbije transformacija srpske privrede u cirkularnu ekonomiju.

- Dve ključne stvari su transformacija industrije i digitalizacija - rekao je on i naglasio da privreda treba da raste, a da ne zagađuje.

- Cilj cirkularne ekonomije je razvoj. Ogromni su gubici zbog tradicionalnog načina proizvodnje i kod većine privrednika ne postoji razvijena svest koliko je to loše i kako je moguće da se to efikasno unapredi - rekao je Ugrčić i dodao da će ministarstvo narednih godina raditi na osvešćivanju i edukaciji privrednika.

Naglasio je da će privrednici koji nabave energetski efikasnu opremu ili koriste reciklirane materijale imati specijalne programe finansiranja u Razvojnoj agenciji Srbije.

Čista voda za piće

Posebni savetnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Dragan Jeremić rekao je da zbog grešaka iz prošlosti Srbija danas nema adekvatan sistem odbrane od poplava.

- Srbija je donela fantastičnu odluku da se u narednih nekoliko godina reši problem otpadnih voda. Oblastima oko sliva Morave čak preti opasnost da ostanu bez vode za piće - rekao je Jeremić i dodao da će u naredne dve godine biti izgrađeno više od 200 postrojenja za preradu otpadnih voda i da će to direktno osetiti više od tri miliona građana.

Investicije u ekologiju će, prema njegovim rečima, povećati BDP, a čak 60 odsto ulaganja će preko domaćih građevinskih kompanija ostati u Srbiji.

- Ključna stvar je balans između privrede i ekologije. Moraju se više kontrolisati poljoprivredni subjekti i svako od njih mora da ima postrojenje za predtretman. Mora se smanjiti negativan uticaj privrede na ekologiju - rekao je Jeremić i naglasio da susedima moramo da pokažemo ličnim primerom kako da vode više računa o životnoj sredini, jer nam otpad stiže rekama.

On je ponovio da je osnovni benefit zelene ekonomije čista voda za piće.

- Rešavamo problem otpadnih voda u desetak banja. Negde je to teško rešiti jer tokom leta bude i po 20.000 posetilaca i dođe do kolapsa. Guča je takođe tokom Sabora veliki problem. Ljudi neće da dolaze tamo gde se formiraju fekalne vode - rekao je Jeremić i naglasio da će se izgradnja infrastrukture odraziti pozitivno na turizam.

Stock 
foto: Stock

Duplo veći budžet za ekologiju

Za zelenu infrastrukturu treba 10 milijardi evra

Državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Jelena Tanasković naglasila je da, prema nekim procenama, za izgradnju zelene infrastrukture treba oko 10 milijardi evra.

- Vlada je to prepoznala i rebalansom je duplo povećan budžet za ekologiju i zaštitu životne sredine - rekla je ona i navela da je samo za izgradnju kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda potrebno nešto više od četiri milijarde evra.

Prioritet je, prema njenim rečima, i usklađivanje našeg zakonodavstva sa EU, a neophodno i obezbediti sigurnost finansiranja projekata zelene ekonomije.

Završne poruke

Za razvoj zelene, cirkularne ekonomije i infrastrukture važni su zakonodavni okvir i strategija finansiranja zelenih projekata l Taj zakonodavni okvir, kao i finansijski sistem, treba da budu efikasan pre svega u cilju predvidivog i održivog poslovanja l Važni su i ljudski resursi, njihova kompetentnost i motivisanost da budu uključeni u ove procese l Postoji čitav niz pomoćnih alata i mehanizama - od zelenih javnih nabavki preko zelenih obveznica do zelenih standarda l Cirkularnu ekonomiju podstiče i digitalizacija, koja je važna i kao podsticaj konkurentnosti privredi, ali i za rast i razvoj

Pokrećemo dijalog

Do novembra 21 konferencija

„Adrija medija grupa“ planira da do novembra održi 21 onlajn konferenciju posvećenu najvažnijim temama - ekonomiji, obrazovanju i zdravstvu. Ponovo pokrećemo dijalog o ključnim temama za zdraviju budućnost zemlje i regiona, i to sa eminentnim domaćim i stranim stručnim i institucionalnim predstavnicima.

Ekipa Kurira