Josip Reil Kir, šef osječke policije ubijen pre 30 godina, 1. jula 1991. godine, na putu između Osijeka i Tenje, žrtva je velikosrpske agresije na grad Osijek, Osječko-baranjsku županiju i Republiku Hrvatske. Stoga ga nije ubio Hrvat Antun Gudelj, pripadnik rezervnog sastava hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, već je Reihl-Kir umro od velikosrpske države.
Ova mala revizija istorije uklesana je na spomen obeležju koje je grad Osijek podigao palim osječkim veteranima i građanima, povodom Dana hrvatskih veteranima, 28. juna 2012. godine.
Spomen obeležje nalazi se u Kapeli mira, na levoj obali Drave, u blizini Sportsko-rekreativnog centra Kopakabana, a tamo su položeni venci i cveće povodom raznih godišnjica vezanih za rat. Kao i Reihl-Kir, žrtva velikosrpske agresije je bivši potpredsednik Izvršnog veća grada Osijeka Goran Zobundžija, čije se ime takođe nalazi na spisku poginulih boraca.
Međutim, njega je, kao i šefa osječke policije, ubio Antun Gudelj. Antun Gudelj je, zajedno sa Reihl-Kirom i Goranom Zobundžijom, na punktu koji su držali pripadnici rezervnog MUP-a ubio Milana Kneževića, gradskog većnika, i teško ranio Milana Tubića, predsednika tadašnje mesne zajednice Tenja.
Svi su se tog kobnog 1. jula 1991. godine nalazili u automobilu Milana Kneževića, a na pregovore u Osijeku vraćali su se iz Tenje kada je Gudelj, znajući ko je u automobilu, jer su Reihl-Kir i Zobundžija već dva puta prelazili isti kontrolni punkt, krenuo pucajući suludo iz kalašnjikova. Potom je ispalio 16 metaka samo u šefa osječke policije.
Gudelj je, kao što je poznato, iako u društvu nekoliko rezervnih policajaca MUP-a Hrvatske, koji su obezbeđivali ulaz u Osijek, hladno odšetao od mesta trostrukog ubistva, pre nego što je nekoliko dana pobegao u Australiju kasnije. Suđeno mu je u odsustvu i dobio je 20 godina zatvora. Međutim, 1996. godine Gudelj se pojavio na aerodromu u Frankfurtu, gde ga je, po nalogu Interpola, uhapsila nemačka policija i izručila Hrvatskoj.
Čini se, a i kasniji događaji idu u prilog tome, da je Gudelj nagovoren da se vrati jer je u Australiji prikazana BBC-jeva serija Smrt Jugoslavije, koja je takođe govorila o atentatu na Reihl-Kira. Tada su tamošnji novinari počeli da se pitaju ko je taj čovek i kako je moguće da je osuđeni trostruki ubica bio na slobodi u njihovoj zemlji.
U novembru 1996. godine, Gudelj iz zatvora u Osijeku podneo je zahtev za obustavu krivičnog postupka pozivajući se na Zakon o opštoj amnestiji. Vrhovni sud će prihvatiti Gudeljevu žalbu na odluku o odbijanju Županijskog suda u Osijeku, pa se na osnovu Zakona o amnestiji krivični postupak obustavlja, Gudelj postaje slobodan čovek i ponovo odlazi u Australiju.
Zagrebački advokat je u međuvremenu pokojni Slobodan Budak, koji je zastupao udovicu ubijenog šefa osječke policije Jadranku Reihl-Kir, sredinom 1997. godine napisao ustavnu tužbu protiv odluke o obustavi postupka, a Državno tužilaštvo podnelo je zahtjev radi zaštite zakonitosti. Ustavna žalba će biti prihvaćena.
Na zahtev Hrvatske, Australija će uhapsiti Gudelja u Sidneju u septembru 2006. godine i izručiti ga Hrvatskoj 15. jula 2007. godine, 16 godina nakon atentata. Sudiće mu se treći put i ponovo će biti osuđen na 20 godina zatvora.
Međutim, zahvaljujući spomen-obilježju u osječkoj Kapeli mira, Gudelj je ponovo amnestiran 2012. godine. U njemu se kaže da je Reihl-Kir žrtva velikosrpske agresije, iako je njegov ubica, Hrvat Antun Gudelj, poznat od prvog dana, pa čak mu je i u Hrvatskoj tri puta suđeno za ubistvo.
Kurir.rs/Telegram.hr