Državni zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muškaraca, objavio je interesantne podatke za Hrvatsku
Muškarci su sredinom 2020. činili 48,6 posto stanovništva u Hrvatskoj, a podaci pokazuju da udeo muškaraca u obrazovanju pada kako raste stepen obrazovanja, kao i da se više iseljavaju, ali i putuju, objavio je Državni zavod za statistiku,
Statističke podatke DZS je objavio povodom Međunarodnog dana muškaraca, koji se obeležava 19. novembra sa ciljem stavljanja fokusa na zdravlje muškaraca, promovisanja ravnopravnosti i isticanja pozitivnih muških uloga, prenosi Jutarnji list.
DZS navodi da je tokom 2020. rođeno 35.845 dece u Hrvatskoj, a od toga su 51,3 posto bili dečaci. Među njima je najviše mališana dobilo ime Luka. U pet najčešćih imena za dečake u 2020. ušli su i David, Jakov, Ivan i Petar.
Podaci hrvatskog statističkog zavoda pokazali su i da manje muškaraca od žena ima više obrazovanje.
“Čini se da pripadnici muške populacije, proporcionalno godinama života i u poređenju sa brojem ženskih polaznika, čine malobrojniju skupinu u obrazovnim institucijama”, zaključuje DZS.
Takođe, muškarci kasnije stupaju u brak i napuštaju roditeljsku kući kasnije od žena. Prosečna dob u kojoj muškarci napuštaju roditeljsko gnezdo u 2020. bila je 34 godina, što je tri godine kasnije nego kad to čine žene, sa 30,9 godina.
U 2020. godini prosečna starost mladoženje pri sklapanju prvog braka bla je 31,6 godina, dok su žene sudbonosno ''da'' rekle u proseku s 29,1 godinom.
Delatnosti s najvišim udelom muškaraca u 2020. su građevinarstvo (sa 90 posto zaposlenih), rudarstvo (87,5 posto), vodoprivreda i sanacija životne sredine (78,8 posto).
Zanimljivo je da stopa zaposlenosti muškaraca varira s obzirom na to žive li u porodici sa decom ili ne. Tako su oni koji su živeli sa decom u 2020. imali stopu zaposlenosti od 89,0 posto, dok su oni koji su živeli u domaćinstvima bez dece imali stopu zaposlenosti od 74,2 posto.
Podaci su pokazali i da muškarci više poslovno putuju, češće se sele u inostranstvo i na taj korak se najčešće odlučuju u tridesetim jer je prosek godina iseljenika u 2020. iznosio 36,2 godine.
Kurir.rs/Hina