Državni zavod za statistiku Hrvatske trebao bi sredinom godine, krajem juna ili početkom jula, objaviti rezultate prošlogodišnjeg popisa stanovništva koji se odnose na nacionalnu i versku strukturu stanovništva Republike Hrvatske.
Pored broja stanovnika, ovo su i najzanimljiviji podaci iz Popisa jer udeo pripadnika nacionalne manjine zavisi od nekog njenog posebnog prava, a nepoznato je i da je Katolička crkva u Hrvatskoj osetljiva na takve trend je zabeležen u mnogim drugim evropskim zemljama. U Nemačkoj je, prema nedavno objavljenim podacima, udeo hrišćana pao ispod 50 odsto.
demograf dr sc. Stjepan Šterc sa Fakulteta hrvatskih studija kaže da će rezultati popisa verovatno pokazati pad udela pripadnika srpske manjine na manje od 4 odsto sa 4,36 odsto 2011. godine, kao i dalji pad broja pripadnika srpske manjine. Rimokatolicii će pasti na 80 posto, dok će istovremeno udio ateista u Hrvatskoj porasti na 5 posto. Time će se, očigledno, samo nastaviti dosadašnji trendovi, jer je udeo katolika 2001. bio skoro 88 odsto, a 2011. 86,3 odsto. Kako je opao udeo katolika, tako je opao i udeo ateista, sa 2,2 odsto 2001. na 3,8 odsto 2011. godine.
Šterčeve prognoze su se do sada pokazale tačnima, jer je pre godinu i više rekao da Hrvatska nema više od četiri miliona stanovnika - prvi javno objavljeni podaci sa prošlojesenjeg popisa pokazali su da je broj stanovnika pao na 3,88 miliona. Prema Šterčevom mišljenju, nova nacionalna i verska slika Hrvatske, koja će se znati uskoro kada DZS objavi zvanične podatke, neće pokazati dramatične promene u odnosu na pre deset godina.
„Zakonito je smanjiti manjinsko stanovništvo na području kada nema velike imigracije. Do sada je udio manjinskog stanovništva u Hrvatskoj uvijek opadao. To se dijelom odnosi i na migracije, ali i na uključivanje manjina u hrvatsko društvo. To nije klasična asimilacija, već funkcionalna inkluzija. Kod nas se nije razvilo odvajanje nacionalnog od etničkog. U skandinavskim zemljama nacionalnost je samo jedna i ne određuje se po nacionalnosti, već po pripadnosti prostoru i državi. Imamo nacionalne manjine i to je relikt bivše države. Na javnoj sceni se uvek vraćamo u prošlost, koja definiše deo krivice koji se prenosi na sadašnjost, iako je sadašnjost opterećena nizom drugih problema. Za to se često koristi manjinsko stanovništvo“, kaže Šterc.
Govoreći o verskoj pripadnosti, ističe da je Nemačka specifična po tome što je pripadnost nekoj verskoj grupi vezana za plaćanje poreza toj verskoj zajednici, zbog čega opada broj registrovanih vernika. U Hrvatskoj, dodaje, ovaj pad nije drastičan, već je posledica evropskih i svetskih trendova među mlađim generacijama.
U Hrvatskoj je, naglašava Šterc, vidljiva korelacija između broja Srba i pravoslavnih vernika. Taj broj je jednak. Ispostavlja se, zaključuje, da se etnički identitet izražava i kroz versku pripadnost, jer manjinsko stanovništvo, iako se prilagođava sredini u kojoj živi, na različite načine pokušava da održi svoj identitet, a jedan od njih je i vera.
U Hrvatskoj je 1921. godine živelo 16,9 odsto Srba, 1961. 15 odsto, a 1991. 12,2 odsto, što je tri puta više nego danas. Nakon operacije Oluja 1995. godine, veliki broj Srba napustio je Hrvatsku i većina se nije vratila.
dr. sc. Stevo Đurašković, docent na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, ističe da je pad udela Srba u Hrvatskoj isti kao i pad svih ostalih manjina. Ljudi idu trbuhom za kruhom. Prema njegovim rečima, pojedini demografi će izvući tendenciozne zaključke da ljudi odlaze iz Hrvatske jer imamo dovoljno Hrvata.
„Neka dignu nos i vide šta se dešava u Poljskoj, koja je zaustavila loše demografske trendove jer vodi ozbiljnu ekonomsku politiku. Ne živi se od same Hrvatske. Nije dovoljno samo mahati zastavama već i imati nešto u glavi o društvu i ekonomiji. U skandinavskim zemljama je nacalitet dosta visok“, kaže dr Stevo Đurašković.
Kurir.rs/Jutarnji.hr