Naučnici koji proučavaju ljudske ostatke iz Pompeja otkrili su genetske tajne iz kostiju muškarca i žene koji su pokopani kad je rimski grad progutao vulkanski pepeo.
Ovaj prvi "pompejski ljudski genom" gotovo je potpuni skup "genetskih uputa" žrtava, kodiranih u DNK ekstrahovane iz njihovih kostiju, a nalazi su objavljeni u časopisu Scientific Reports.
Dve osobe pronađene su 1933. godine u Kasi del Fabro. Nalazili su se u uglu trpezarije i čini se kao da su ručali kad je došlo do erupcije 24. avgusta 79. godine.
Nedavna studija navodi da je ogroman oblak pepela od erupcije Vezuva mogao postati smrtonosan za stanovnike Pompeja za manje od 20 minuta. Dve žrtve koje su naučnici proučavali nisu pokušavale da pobegnu, tvrdi antropološkinja Serena Viva sa Univerziteta u Salentu.
"Iz položaja (njihovih tela) izgleda da nisu bežali", rekla je Viva za BBC. "Odgovor zašto nisu bežali mogao bi biti u njihovom zdravstvenom stanju".
"Očuvanosti skeleta bila je ključna", objasnio je profesor Gabrijele Skorano iz centra Lundbek GeoGenetiks u Kopenhagenu, koji je predvodio studiju. "To je prva stvar koju smo pogledali, i izgledalo je obećavajuće, pa smo odlučili da pokušamo da izolujemo DNK".
Izvanredna očuvanost i najnovija laboratorijska tehnologija omogućili su naučnicima da izvuku veliku količinu informacija iz "stvarno male količine koštanog praha", objasnio je Skorano.
"Nove mašine za sekvenciranje mogu da čitaju nekoliko celih genoma istovremeno", rekao je on.
Studija je otkrila da je kostur muškarca sadržavao DNK bakterije koja izaziva tuberkulozu, što sugeriše da je žrtva mogla biti bolesna pre smrti. Jedan fragment kosti lobanje sadržavao je dovoljno netaknute DNK da se analizira ceo genetski kod.
To je pokazalo da je delio "genetske markere" sa drugim pojedincima koji su živeli u Italiji u doba Rimskog carstva. Ali, imao je i grupu gena koja se obično nalazi kod ljudi sa Sardinije, što bi moglo da ukaže na to da je u to vreme na teritoriji današnje Italije postojao visok nivo genetske raznovrsnosti.
Viva je istakla da svako ljudsko telo u Pompejima predstavlja "blago".
"Ovi ljudi su nemi svjedoci jednog od najpoznatijih istorijskih događaja u svetu", rekla je. "Raditi sa njima vrlo je emotivno i za mene je velika privilegija", dodala je ona.
Kurir.rs