Neki podaci govore da je svaki treći polovni automobil u Srbiji havarisan, a da svaki deveti ima vraćenu kilometražu. Ovaj problem, baš kao i prikrivanje štete na kolima, nije prisutan samo u našoj zemlji.
Da li i kako možemo da znamo koja je stvarna kilometraža koju je određeni auto prešao?
Nemanja Lazarević za TV Prva objasnio je koji sve mehanizmi postoje i u kojim slučajevima su više, a u kojim manje merodavni.
Lazarević je istakao da su mehaničari tu da procene realno stanje vozila, pre svega motor koji potencijalno može da nas baci na ozbiljan trošak, ali da s druge strane, majstori nisu tu koji imaju previše mehanizama za utvrđivanje prave kilometraže.
Da li onda na osnovu godišta automobila možemo da utvrdimo koliko je prešao? Lazarević, kreator sadržaja "Autoanaliza", daje odgovor koji bi svi trebalo da znaju, a matematika je prilično jednostavna - na zapadu je, prema njegovim rečima, godišnji prosek 30-40.000 km, pa izračunajte sami!
"Dobar automobil sa pravom, manjom kilometražom podjednako košta i na zapadu i kod nas, a pri tom kada ga uvozite imate dodatne troškove poreza, uvoza, špedicije i svega", objašnjava Lazarević i dodaje da je po njegovom mišljenju pri kupovini mlađih automobila najbolja solucija auto koji je kupljen nov u Srbiji od prvog vlasnika koji ga je redovno održavao u ovlašćenom servisu.
Ipak, Lazarević ističe da su takvi automobili i znatno skuplji.
(Kurir.rs/TV Prva)