KO JE NOVI PREDSEDNIK IRANA? Obećao je da će voditi pragmatičniju spoljnu politiku, a njegova moć je za sada upitna

Middle East Images/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Reformistički kandidat Masud Pezeškijan izabran je za novog predsednika Irana, pošto je u drugom krugu predsedničkih izbora pobedio konzervativnog rivala Saida Džalilija.

Pezeškijan je u drugom krugu predsedničkih izbora, koji je juče održan, na više od 30 miliona prebrojanih glasova, osvojio 53,3 odsto glasova, dok je Džalili osvojio 44,3 odsto glasova birača.

Drugi krug je usledio nakon što ni jedan od kandidata nije obezbedio većinu u prvom krugu izbora 28. juna, kada je glasalo 40 odsto birača, što je najniži odziv birača od Islamske revolucije 1979. godine.

Izbori za predsednika Irana održani su godinu dana pre roka, nakon što je iranski predsednik Ebrahim Raisi poginuo u helikopterskoj nesreći u maju.

Pezeškijan je pozvao na pregovore sa zapadnim zemljama oko obnavljanja nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, prema kojem je Iran pristao da stavi pod kontrolu svoj nuklearni program u zamenu za ublažavanje zapadnih sankcija.

Pezeškian je uspeo da pobedi na talasu podrške ubrane srednje klase i mladih – pogođenih godinama represije islamističkog režima.

69-godišnji kardiolog obećao je da će voditi pragmatičniju spoljnu politiku, ublažiti tenzije u pregovorima oko nuklearnog programa i da će doneti društvenu liberalizaciju društva i politički pluralizam.

On je takođe kritičan je prema ozloglašenoj iranskoj moralnoj policiji.

Njegov rival, Said Džalili uživa snažnu podršku među najreligioznijim zajednicama u Iranu, poznat je po tvrdom antizapadnom stavu i protivi se obnavljanju nuklearnog sporazuma.

Middle East Images/ABACA / Abaca Press / Profimedia 
foto: Middle East Images/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Da bi se kandidovali na izborima, oba kandidata su morala da prođu kroz proces provere koji vodi Savet čuvara, telo koje se sastoji od 12 sveštenika i pravnika koji imaju značajnu moć u Iranu.

U tom procesu iz predsedničke trke su uklonjena 74 druga kandidata, uključujući nekoliko žena.

Grupe za ljudska prava kritikovale su taj savet zbog diskvalifikacije kandidata koji nisu dovoljno lojalni režimu.

Nova administracija, 14. nakon pobede Islamske revolucije 1979. godine, obavljaće dužnost četiri godine.

(Kurir.rs/Telegraf/Preneo: A.N.)