Bahrudin Bijedić: Džemala ubio vrh JNA

Visinomer srušenog aviona tadašnjeg premijera SFRJ navodno je namerno bio namešten da pokazuje visinu 20 metara veću od stvarne

SARAJEVO - Nekadašnji konzul SFRJ Bahrudin Bijedić tvrdi da je njegov sestrić Džemal Bijedić, premijer bivše Jugoslavije, ubijen "u aranžmanu" vrha tadašnje JNA i to zato što je - kako kaže - "bio veliki Jugosloven, veliki Bosanac i logičan naslednik i pretendent na Titovo nasleđe i funkciju".

Po Bahrudinu Bijeliću, Džemal je bio žrtva snaga koje su htele da "reafirmišu takozvanu veliku Srbiju".

Džemal Bijedić poginuo je u avionskoj nesreći na današnji dan pre 36 godina, a zajedno sa njim poginula je njegova supruga Razija i još šest putnika i članova posade.

Avion je bio na putu za Sarajevo iz Beograda, gde je Bijedić prisustvovao ispraćaju Josipa Broza Tita u Libiju.

Avion je, kako je tada bilo saopšteno, usled loših vremenskih uslova udario u brdo Inač, na planini Lisini iznad Kreševa, a potom se prepolovio i eksplodirao.

Agencija Anadolija navodi da se između brojnih činjenica izdvaja ona koju je otkrio tadašnji šef tehnike u bazi Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je prvi stigao na mesto nesreće.

Prema rečima tog šefa tehnike, "visinomer je namerno bio namešten da pokazuje visinu 20 metara veću od stvarne".

Misterija ove nesreće do danas nije potpuno rešena.
"Džemal je ubijen u aranžmanu vrha tadašnje JNA. O tome govori niz elemenata, pa i neki podaci iz Vojvodine upućuju na to. Ubijen je jer je bio logičan naslednik i pretendent na Titovo nasleđe i funkciju. Bio je najafirmisaniji državnik Jugoslavije u svetu. Imao je tri mandata kao premijer Jugoslavije, a Tito ga je jako voleo i poštovao”, rekao je Bahrudin Bijedić.

Bahrudin Bijedić tvrdi da je njegov sestrić ubijen zbog toga, ali i, kako kaže, drugih razloga.

"Džemal je, naime, bio veliki Jugosloven, veliki Bosanac, bio je veoma zaslužan za afirmaciju i ravnopravan tretman muslimana Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji. On je bio ledolomac u procesima afirmacije muslimana kao ravnopravnog naroda u Jugoslaviji", naveo je on.

Tvrdi i da su Džemalu Bijediću mnogi zamerali insistiranje na tome da se muslimanima u Jugoslaviji, odnosno Bošnjacima, prizna status naroda.

"To su mu mnogi zamerali. Naročito Svetozar Vukmanović Tempo, vrh JNA i neki drugi ljudi koji su ga kritikovali. On je to s indignacijom odbijao, vrlo efikasno i efektno", objašnjava Bijedić.

Poslednji put se, kaže, sa Džemalom sastao tri meseca pre smrti, 23. oktobra 1977. godine u vikendici u Trnovu, kraj Sarajeva.

"Govorio mi je na uvo: "Bahrice, puno znam, ubiće me". Govorio je da je Tito izolovan, da je blokiran od supruge Jovanke, da se do njega ne može doći. Govorio mi je o vrhovima JNA. Bez daljeg, on je predosećao smrt", naveo je Bahrudin Bijedić.

On kaže da takvi slučajevi ne mogu zastariti i da bi trebalo doći do obnavljanja istrage i rekonstrukcije na sličan način kako se to čini sa slučajevima smrti palestinskog lidera Jasera Arafata ili ili bivšeg turskog premijera Turguta Ozala.

Slučaj Bahrudin Bijedić

Krajem 80-ih prošlog veka za generalnog konzula SFRJ u Čikagu imenovan je Bahrudin Bijedić-Buri. U diplomatsku službu je došao sa visokog položaja koji je zauzimao u Ministarstvu unutrašnjih poslova BiH (državna bezbednost). Američke vlasti su 1998. godine uhvatile Bijedića u mutnim radnjama i njegovo hapšenje je direktno prenosila televizija. Tako je nastao diplomatski skandal - Slučaj Bijedić. Američke vlasti nisu proterale Bijedića,a li su protiv njega pokrenule sudski proces.

Tadašnje jugoslovenske vlasti nisu Bijedića odmah povukle u zemlju, odnosno nisu ga razrešile dužnosti generalnog konzula.EKP