SARAJEVO - Javno preduzeće (JP) Filmski centar Sarajevo tužilo je proslavljenog reditelja Veljka Bulajića jer je najveći ratni spektakl s ovih prostora film "Bitka na Neretvi", čiji je reditelj, pripisao hrvatskoj kinematografiji, ali i zbog, kako tvrde iz Sarajeva, nezakonite prodaje filmova "Bitka na Neretvi" i "Kozara".
Bulajić je kazao kako će, takođe, zatražiti zaštitu pred UNESCO, i to sve zbog "kriminala i lopovskog posla".
S druge strane, direktor JP Filmski centar Sarajevo Adis Bakrač, potvrdio je da je "Bitka na Neretvi" bosanskohercegovački film snimljen u produkciji Bosna filma iz Sarajeva 1969. godine. Prema Bakraču, Filmski centar Sarajevo je vlasnik filma i producentskih prava, jer je pravni naslednik produkcija Sutjeska filma i Bosna filma i da Bulajić nema pravo da ga pripisuje hrvatskoj kinematografiji.
"Da, Bosna film ima ugovoru o filmu 'Bitka na Neretvi', prava koja su propisana ugovorom, kao što ima Jadran Film i kao što ima Filmska radna zajednica, koji su producenti filma. Niko od tih prava iz ugovora ne bi trebalo da beži, već da se drži ugovora. Međutim, u nekim ratnim okolnostima donesene su i neke sumnjive odluke. Kažu, za vrijeme rata neko je napisao da prava pripadaju Bosna filmu, što nije istina. Postoje dokumenti koji to demantuju", rekao je Bulajić.
Istina je, tvrdi on, da se pričom o tome kome pripadaju slavni filmovi pokušava sakriti kriminal.
"Od tada do dan danas Bosna film, odnosno Filmski centar Sarajevo bavi se kriminalnim, lopovskim poslom i prodaje film 'Bitka na Neretvi' preko agenture u Sloveniji. Uzimaju novac i stavljaju u privatne džepove. Sada su u Hrvatskoj pokrenuta pitanja gde je taj novac koji se već 10 do 15 godina naplaćuje. Spominje se cifra od oko 60.000 evra. U nadležnom ministarstvu u BiH kažu da nemaju nikakvih informacija o tome. Moj zastupnik Adria film je samo jedanput prodao 'Bitku na Neretvi' da bi napravio kopiju filma, jer je film 'Bitka na Neretvi' tokom HDZ-ove vlasti neformalno bio zabranjen u Hrvatskoj i nigde nije prikazivan. Ja nikada nisam potpisao nikakav ugovor, kako tvrde, nikada nisam distribuisao film. Ali, uveren sam da kriminal i lopovluk rade drugi", istakao je reditelj Bulajić.
Direktor Bakrač, na optužbe iz Zagreba odgovara kako je Filmski centar Sarajevo pravni naslednik Bosna filma, te da je kao producent i vlasnik filma.
"Mi smo zaduženi za distribuciju i prodaju filma. Mi smo apsolutno legalni pravni subjekt koji ima pravo da distribuira film onde gde proceni da to treba. Bulajić govori gluposti", poručio je Bakrač.
Bulajić je naglasio kako će cela stvar biti raspravljena na sudu.
"Taj materijal je složen sa svim dokumentima i biće sada, a po odobrenju Ministarstva kulture Hrvatske, dostavljen i institucijama Evropske unije radi zaštite autorskih prava hrvatske nacionalne kinematografije. U tome imamo apsolutnu podršku u Hrvatskoj i slučaj ide pred EU, pred Evropsku komisiju za kulturu, jer drugog načina nema. Dakle, tužimo Filmski centar Sarajevo.
Takođe, advokatska kancelarija Hraste u Zagrebu će podići ili je već podigao tužbu. Ta tužba ide, takođe, protiv Filmskog centra Sarajevo. Uključuje i Jadran film koji nije zaštitio naš interes. Nisam htio da BiH stvaram problem, ali prinuđen sam", poručio je Bulajić.
"Izbegavaju sastanak, ne dolaze, iako sam ja hteo da se pruži ruka i nađu rešenja, odnosno isprave stvari koje su se dešavale. Prosto ne želim praviti probleme BiH i filmskoj kinematografiji Bosne jer sam sa velikom ljubavlju dolazio tamo, radio filmove, ostvarivao fantastičnu saradnju sa filmskim radnicima Bosne i ostao u izuzetno dobrim odnosima sa svima. Na kraju, ja sam autor koji je bh. kinematografiju filmom 'Kozara' izvukao i plasirao u svet. Meni ta kinematografija nešto duguje, a bogami i ja dugujem BiH. Ali, kad je u pitanju kriminal koji se stalno ponavlja, to ne mogu prećutati. Ti ljudi uzimaju po 2.000 evra za prodaju filma kojeg sam ja radio i stavljaju novac u džep. Niko ni u BiH ne zna gde je taj novac", ogorčen je reditelj koji je prošle sedmice u Rimu dobio priznanje za životno delo.
Tužbu iz Sarajeva vidi kao "zamagljivanje situacije, zavaravanje Bosne i bosanskog kulturnog i političkog miljea".
"Ide se i na neke nacionalne aluzije, što za kulturu i kinematografiju jeste štetno. To će izaći na videlo. Na sramotu, ali ne bosanske kinematografije, već onih koji se bave kriminalom. U pitanju su kriminal i pljačka", naglasio je Bulajić.
S druge strane, Bakrač odlučno konstatuje kako jedva čeka da vidi Bulajićevu tužbu i da se ne boji suda.
"Što se tiče tužbe, on nas može uvek da tuži ako ima realnog osnova, a on realnog osnova nema. Ja vam to odgovorno tvrdim. Izvređao je Filmski centar i mene. Sad kad je shvatio da je napravio velike greške, učinio i stvari koje su suprotne zakonu, sad bi da se miri. Gledajte, pre pet dana je prikazao film u Rimu bez naše dozvole. To su neke stvari preko kojih čovjek ne može preći", naveo je Bakrač, najavljujući da će iz Sarajeva uraditi sve kako bi se "Bitka na Neretvi" u svijetu prestala prikazivati kao hrvatski film.
Bakrač, poznati reditelj mlađe generacije sa brojnim međunarodnim nagradama, tvrdi da Bulajić sve vrijeme nastoji da u slučaj uvuče Hrvatsku, da se nametne tamošnjoj javnosti.
"On sve vreme pokušava da Hrvatsku uvuče u ovaj problem. Bez razloga, jer Hrvatska apsolutno sa tim nema nikakve veze. Sve su to njegove želje i mašte kako da se domogne tog filma i dopadne hrvatskoj javnosti. Gledajte, projekt filma 'Bitka na Neretvi' producirala je, finansirala i vodila Bosna film, preduzeće iz Sarajeva, preduzeće za promet i proizvodnju filmova. Bosna film je potpisnik ugovora gde je Bulajić angažovan kao reditelj na filmu", siguran je Bakrač.
Na pitanje čiji je film "Bitka na Neretvi", Bulajić spremno odgovara da je hrvatski.
"Film autorski pripada hrvatskim filmskim radnicima. Hrvati su reditelj, kompozitor, kamerman, glavni autor, scenograf... On autorski pripada hrvatskoj kinematografiji. Niko ne beži od prava po ugovoru koja pripadaju Bosna filmu. Niko to ne želi da uzme", konstatovao je Bulajić.
Priznaje da je u nastanku filma i Bosna učestvovala.
"Ali, sve je bilo jugoslavensko, škole, fabrike... No, one više nisu jugoslavenske. Tako i film. Film je nastao u Jugoslaviji, ali postoji pravni subjekt koji je to napravio, a to je Bosna film. Hrvatska to od Bulajića ne traži, nego to je njegova želja da skrene pažnju javnosti na sebe, po svaku cenu, da se dopadne hrvatskoj javnosti tako što će bosnski film preimenovati u hrvatski film. To je apsolutno pogrešno. On zna da sam ja najavio da će protiv njega biti pokrenuta tužba zbog neovlašćene prodaje filmova. To su vrlo ozbiljne stvari. Sud će reći je li to i kriminal. Bulajić sad na svaki mogući način pokušava da skrene pažnju sa glavnih problema", ocenio je Bakrač.