POMEN NA SRPSKE ŽRTVE: Srbija tuguje, Hrvatska slavi
BEOGRAD - Srbija danas obeležava 18 godina od hrvatske vojno policijske akcije "Oluja", najvećeg progona Srba u novijoj istoriji, u kojem je više hiljada Srba ubijeno i nestalo, dok Hrvatska ovih dana obeležava Dan pobede i domovinske zahvalnosti.
U Beogradu će u Crkvi svetog Marka danas biti služen parastos žrtvama ""Oluje"" kome će prisustvovati prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić.
I osamnaest godina posle, ekshumacije još traju, neke grobnice nisu ni otvorene, pa otuda i različiti podaci o broju poginulih, nestalih i prognanih, kojih je, prema podacima Dokumentacionog centra "Veritas", najmanje 250.000.
Za zločine počinjene u "Oluji" u Hrvatskoj niko nije krivično odgovarao, što nailazi na osudu obeju strana.
Trojica hrvatskih generala - Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, iako su prva dvojica provstepenom presudom Haškog tribunala bili osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora, prošle godine su oslobođeni po svim tačkama optužnica, što je izazvalo žestoke reakcije u Srbiji, a u Hrvatskoj oduševljenje. Čermak je oslobođen ranije.
Predsednik vladine Komisije za nestale osobe i generalni sekretar Vlade Srbije Veljko Odalović izjavio je, povodom godišnjice ove akcije, da se oko 2.400 osoba vodi kao nestalo i da će se insistirati na rasvetljavanju sudbine svih nestalih lica.
Od tog broja su, kaže, 1.400 osoba srpske nacionalnosti, 403 drzavljanina Srbije, dok su ostali Srbi koji su nestanak svojih bližnjih prijavili kod vladine komisije ili su prognani i proterani. Odalović je rekao da ima više stotina osoba koje su evidentno nestale, koje nisu prošla kriterijume međunarodnog komiteta Crvenog krsta, ali da i ta lica apsolutno na srpskoj listi figuriraju kao nestali.
Predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta je ukazao da veliki problemi Srba proteranih iz Hrvatske u akciji "Oluja" još nisu rešeni, pa bi, kako smatra, Vlada Srbije trebalo da upozna pre svega EU, UN i Savet Evrope da stotine hiljada izbeglica još nisu ostvarile svoja osnovna ljudska prava.
"Smatramo da je konačno došlo vreme da se reše naši problemi i očekujemo da se sazove jedna posebna sednica Skupštine, za šta imamo obećanja, na kojoj će se raspravljati i o problemima proteranih Srba iz BiH, ne samo iz Hrvatske", rekao je Linta Tanjugu, izrazivši očekivanje da bi na toj sednici bila usvojena rezolucija o poštovanju ljudskih prava proteranih iz Hrvatske i BiH.
U vojno policijskoj akciji "Oluja", koja je počela 4, a završila se 5. avgusta 1995. godine, prema podacima Dokumentacionog centra "Veritasa", ubijeno je najmanje 1.886 osoba srpske nacionalnosti i proterano najmanje 250.000 stanovnika bivše Republike Srpske Krajine.
Među stradalima je 1.196 civila, od čega 540 žena. Prema istim podacima 943 osobe se još vode kao nestale.
U akciji "Maestral" koja je bila produžetak "Oluje", hrvatske oružane snage u sadejstvu sa Petim korpusom armije BiH, ubile su 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika s područja 13 opština u BiH, saopštio je "Veritas".
Odluka o početku akcije "Oluja" je na predlog tadašnjeg komandanta sektora Jug, hrvatskog generala Gotovine, doneta na Brionima 31. jula 1995.
Na tom sastanku, u Titovoj vili, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman je jasno definisao cilj operacije poručivši da treba naneti "takve udarce Srbima da praktično nestanu s ovih prostora".
Hrvatski predsednik Ivo Jospović kaže da je jasno da Srbija i Hrvatska nikada neće imati zajednički stav o ovom tragičnom događaju a da očekuje da Srbi s razumevanjem prihvate značaj "Oluje" za nezavisnost Hrvatske.
Za Josipovića je akcija "Oluja" bila nužna i bez nje, kako je kazao, Hrvatska nikada ne bi bila slobodna i nezavisna.
"S druge strane, Hrvatska treba s dužnim pijetetom da se odnosi prema svim žrtvama, da kazni zločine i da svima koji žele da se vrate to i omogući", rekao je hrvatski predsednik.
Josipović je u četvrtak, prilikom uručivanja odlikovanja hrvatskim braniteljima povodom Dana pobede u Zagrebu, poručio da je vojno policijska akcija "Oluja" snažno obeležila hrvatsku istoriju, a ministar odbrane Hrvatske Ante Kotromanović je rekao da oslobađanje generala Gotovine, Čermaka i Markača potvrđuje da je Hrvatska "čista kao suza".
Celokupna akcija hrvatske vojske za cilj je imala zapravo iseljavanje celokupnog stanovništva srpske nacionalnosti, a nakon akcije zabeležena su paljenja, pljačke i likvidacije malobrojnih Srba koji nisu hteli da napuste svoje domove.
Ispražnjeno područje Tuđmanova vlada je nešto kasnije naselila izbeglicama hrvatske nacionalnosti iz BiH.
"Veritas" je saopštio da Srbi iz Hrvatske očekuju da Savet bezbednosti UN i Rezidualni mehanizam Haškog tribunala reaguju na inicijativu dokumentacionog centra za preispitivanje oslobađajuće presude hrvatskim generalima za akciju "Oluja", jer se došlo do novih dokaza.
Te nove činjenice ogledaju se, kako se navodi, u broju od 110 ekshumiranih posmrtnih ostataka Srba sa lokacija "Sveta Mare" u Šibeniku i "Gradsko groblje" u Zadru, koji su stradali u akciji "Oluja", i to na području i u vreme koje je bilo predmet haške optužnice.
Predstavnici nestalih i vladine Komisije za nestale u Srbiji nezadovoljni su sporošću ekshumacija i identifikacija pa od Vlade Hrvatske traže angažovanje svih kako bi to pitanje bilo konačno rešeno.
I pojedine nevladine organizacije u Hrvatskoj osuđuju to što ni posle 18 godina nema pravosnažnih presuda za ratne zlocicne počinjene tokom i neposredno nakon "Oluje", a brojne civilne žrtve rata nisu primereno obešećene.