Vodeći izraelski istoričar gost Sajma knjiga u Beogradu! Važna poseta u podizanju svesti o genocidu: "Činjenice ostaju činjenice i kada je istorija krvava" FOTO

Na poziv Fondacije „Za srpski narod i državu“

Vukica Mikača

Gideon Grajf, vodeći izraelski istoričar, stručnjak za Holokaust i autor velikog broja naučnih radova na tu temu, među kojima se nalazi i kapitalno delo "Jasenovac, Aušvic Balkana" na poziv Fondacije „Za srpski narod i državu“ doputovao je u Beograd i 24. oktobra biće specijalan gost na Sajmu knjiga.

Grajf je danas gostujući na Radio televiziji Srbije komentarisao činjenicu da je samo 38 đačkih obilazaka Jasenovca bilo organizovano prošle godine u Hrvatskoj, iako za to ne samo da imaju preporuku Ministarstva kulture, već ono snosi i troškove obilaska.

„Ovo nije pametan način da se suočite sa svojom prošlošću, čak i sa delovima koje nisu prijatni ili problematični. Pravi način ili pametan način da se suočite sa svojom prošlošću, jeste da učite iz nje i da iz posledica napravite bolju budućnost. Ne možete izbrisati jedno poglavlje prošlosti. Predložio bih Hrvatskoj državi da pošalje više učenika u Jasenovac, koji je bio jedan od najvećih i najsurovijih koncentracionih logora na svetu. To je dobro za bolju budućnost“, rekao je Grajf.

On je dodao da je najvažnija tema o kojoj treba pričati - beskrajna patnja svake od žrtava koja je uhapšena i poslata u Jasenovac.

Naravno da treba pričati i o brojkama, ali prvi prioritet je surovost počinilaca, ustaških ubica i strašna beskrajna patnja svakog od pritvorenika, danonoćna patnja.

FRISCO GENTSCH EPA 

“Broj žrtava nije pitanje diskusije, to je činjenica. Kao istoričar moram biti veran činjenicama, a ne bilo čemu drugome, kao što sam spomenuo u svojim knjigama i govorima. Broj nevinih ljudi koje su ustaše ubile u Jasenovcu i drugim ustaškim logorima jeste 700.000. To je brojka i to je to. To nije pitanje. Mi ne možemo trgovati njom. To je istorijska činjenica i moramo da je prihvatimo”, podvukao je Grajf i dodao:

„Svest ljudi ne treba da menjaju istoričari, nego nastavnici. Na nas utiču nastavnici već od pete ili šeste godine života. Oni treba da iskoriste autoritet koji imaju i podučavaju više o tačnoj istoriji, a ne o iskrivljenim činjenicama, već o stvarnim činjenicama. Bežanje od istorije ne doprinosi ničemu, već samo dovodi do negativnih posledica. Moramo da naučimo istoriju. Čak i ako nije uvek prijatna, čak i u slučajevima kada je ona krvava, ali istorija se ne može promeniti, činjenice su činjenice”.

Izraelski istoričar biće gost na Sajmu knjiga na štandu Fondacije 24.10. u periodu od 16-19 časova, gde će posetioci imati prilike da dobiju potpisan primerak časopisa Napredak, gde se između ostalih nalazi i naučni rad gospodina Grajfa, na temu ”Jasenovac, logor i njegovo istorijsko i moralno značenje”. Pored gostovanja na Sajmu knjiga biće održane dve tribine, gde će publika biti prvenstveno studenti. Fondacija je Grajfovu posetu prepoznala kao veoma važnu u podizanju svesti o genocidu koji je počinjen u Drugom svetskom ratu nad srpskim, jevrejskim i romskim narodom.

Gideon Grajf je inače izraelski istoričar specijalizovan za izučavanje istorije holokausta, posebno koncentracionog logora Aušvic.

Predavao je na univerzitetima u Australiji, Estoniji, Izraelu, Litvaniji, Nemačkoj, Novom Zelandu, Poljskoj i SAD. Godine 1986, intervjuisao je 31 logoraša iz Aušvica i na osnovu njihovih svedočenja napisao knjigu Plakali smo bez suza koja je prevedena na dvanaest svetskih jezika. Autor je više od 500 naučnih radova na temu holokausta.

Od oko 2015. godine, težište Grajfovog rada je i logor smrti Jasenovac. Jasenovac je proglasio balkanskim Aušvicom.

Grajf tvrdi da je u Jasenovcu stradalo oko 700.000 Srba, Jevreja, Roma i drugih naroda kao i da je bio daleko brutalniji od Aušvica. Napisao je monografiju pod nazivom Jasenovac — Aušvic Balkana u kojoj je opisao 57 metoda ubijanja i mučenja ljudi.

  Bonus video:

This browser does not support the video element.

00:51
OTVOREN 18. MEĐUNARODNI PODGORIČKI SAJAM KNJIGA I OBRAZOVANJA! Izvor: MONDO/Teodora Orlandić i Balša Janković