Na tom spisku sa oko 60 imena jeste i niz drugih osoba koje su pokojne, među njima i Ivica Račan, Josip Vrhovec, Jure Bilić, Milka Planinc, Mika Špiljak...

ZAGREB - Vrhovni zemaljski sud u Minhenu potvrdio je i optužnicu protiv bivšeg šefa jugoslovenske tajne službe Zdravka Mustača zbog umešanosti u ubistvo Stjepana Đurekovića, hrvatskog emigranta, 1983. godine u Minhenu.

Predmet protiv Mustača spojen je s postupkom protiv njegovog nekadašnjeg podređenog u Službi državne bezbednosti SFRJ Josipa Perkovića, pa će se voditi jedinstven postupak koji će početi 17. oktobra, a kraj suđenja očekuje se krajem aprila sledeće godine.

Vrhovni zemaljski sud još početkom leta zatražio je od hrvatskih vlasti pružanje međunarodne pravne pomoći u ovom predmetu.

Tako je, između ostalog, od Županijskog suda u Zagrebu i njegovog predsednika Ivana Turudića zatražio određene provere za "osobe koje dolaze u obzir kao svedoci", a među njima je i pokojni Željko Ražnatović Arkan iz Srbije.

Na tom spisku sa 60-ak imena je i niz drugih osoba koje su pokojne, među njima i Ivica Račan, Josip Vrhovec, Jure Bilić, Milka Planinc, Mika Špiljak...

Kako piše list, nemački sud želi od hrvatskih vlasti da dobije i službene potvrde o tome da pojedine osobe koje se spominju u spisku kao svedoci, više nisu žive.

Zanimljivo je, na primer, i da su zatraženi i svi zapisnici sa sednica Veća za zaštitu ustavnog poretka nekadašnje Socijalističke republike Hrvatske, između 1980. i 1985. godine, u kojima se spominju pronevera deviza ili kriminal u Ini.

Nemački sud raspolaže i informacijama da postoje i određeni snimci nastali početkom 90-ih godina, koji bi mogle biti važan dokaz na predstojećem suđenju, a jedan od njih sadrži razgovor Perkovića i Mustača, pri čemu navodno spominju i Željka Ražnatovića Arkana.

Većinu tih materijala Nemačka je i u ranijim fazama postupka tražila od Hrvatske, a ovo je verovatno zadnji pokušaj uoči skorog suđenja.

Međutim, najvećem delu zahteva Suda u Minhenu, Županijski sud u Zagrebu neće moći udovoljiti, jer najveći broj svedoka već dugo nije među živima, a za postojanje neke druge tajne partijske obaveštajne službe u Hrvatskoj, kako se to sugeriše, nikad niko nije čuo.

Zbog svih ovih okolnosti, kao i mišljenja dela stručne javnosti da je izručenje Perkovića bilo protivzakonito, Hrvatska bi, zbog zaštite sopstvenih interesa, na suđenju u Minhenu svakako trebala da ima službene posmatrače, ocenjuje Jutarnji list.

Inače, Josip Perković i Zdravko Mustač izručeni su Nemačkoj na osnovu evropskog naloga za hapšenje, pošto ih je Nemačka potraživala zbog ubistva Đurekovića, hrvatskog emigranta, u Minhenu.

Hrvatska je tako morala da postupi, kao članica EU, a zbog toga što oni nisu odmah izručeni, jedno vreme su se hrvatske vlasti sporile sa Evropskom komisijom, pa su joj pretile i sankcije.

(Tanjug/Jutarnji list)