Veteranska udruženja uz podršku gradskih vlasti Zagreba i više gradova i mesta u Hrvatskoj organizovala su praćenje direktnog TV prenosa izricanja presude, a građani su izrazili su očekivanje da će im kazne biti bitno smanjene ili će biti čak i oslobođeni

ZAGREB - Hrvatska jutros očekuje konačne presude Haškog tribunala za dvojicu hrvatskih generala Antu Gotovinu i Mladena Markača koji su lane osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora za ratne zločine nad Srbima u "Oluji".

Veteranska udruženja uz podršku gradskih vlasti Zagreba i više gradova i mesta u Hrvatskoj organizovala su praćenje direktnog TV prenosa izricanja presude, a brojni pravnici, političari, veteranski aktivisti i građani u uličnim anketama izrazili su očekivanje da će im kazne biti bitno smanjene ili će biti čak i oslobođeni.

Sinoć i noćas organizovani su verski obredi i bdenja u znak podrške generalima, tako da je zagrebačka katedrala bila puna političara, uključujući i gradonačelnika Milana Bandića.

TV stanice i novine donose i izjave advokata i prijatelja dvojice generala koji očekuju slobodu za njih i prenose njihove poruke da su nevini.

U euforiji neprimećeno ostaje podsećanja da će Gotovina i Markač, ako budu osuđeni, biti prvi koji su uopšte osuđeni za zločin u "Oluji" u kojima je pobijeno ili nestalo skoro 700 civila, proterano više od 200.000 ljudi, a uništeno i spaljeno više desetina hiljada kuća i drugih objekata.

Gotovina i Markač su 15. aprila proglašeni članovima udruženog zločinačkog poduhvata - progona srpskog stanovništva iz bivše Republike Srpske Krajine, između ostalog i neselektivnim artilerijskim gađanjem granatiranjem.

Konačna presuda može se kretati od oslobađajuće presude u kojoj bi utvrdilo da nije postojao udruženi zločinački poduhvat do potvrde prvostepene presude kojom su Gotovina i Markač osuđeni za ratne zločine počinjene za vreme i nakon "Oluje" u okviru udruženog poduhvata, prema planu osmišljenom na sastanku hrvatskog državnog i vojnog vrha predvođenog predsednikom Franjom Tuđmanom na Brionima 31. jula 1995. godine, nekoliko dana pre početka "Oluje".

Generali su osuđeni zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu i zbog ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti počinjenih u "Oluji" i nakon nje.

Po komandnoj odgovornosti krivi su za progone, deportacije, pljačke, razaranja, ubojstva, nečovečna dela i okrutno postupanje prema civilima na području Krajine.

Pojedini mediji podsetili su da je na čelu žalbenog veća sudija Teodor Meron, koji je svojevremeno drastično smanjio presudu generalu Hrvatskog veća odbrane Tihomiru Blaškiću za ratni zločin u bosanskom selu Ahmići, ali i utrostručio kaznu generalu Jugoslavenske narodne armije Veselinu Šljivančaninu za zločine počinjene u Vukovaru.

Kako haški optuženici mogu izaći na slobodu nakon odsluženja dve trećine kazne, izlazak generala Gotovine iz pritvora neposredno nakon presude moguć je ako mu Meron smanji kaznu na 10 ili manje godina, a za Markača ako ga osudi na najviše osam i po godina zatvora. Gotovina je pritvoren od decembra 2005, a Markač je u pritvoru proveo pet i po godina. Ako mu bude potvrđena prvostepena presuda, izići će iz zatvora 2022. , dok bi u slučaju potvrde presude Markaču, koji je osuđen na 18 godina zatvora, on bio pušten 2019.