Haške presude mogu da prerastu u istorijske činjenice, a s pravnog stanovišta, Hrvatska je izložena mogućoj tužbi BiH pred Međunarodnim sudom zbog agresije, kao i bujici pojedinačnih zahteva za odštetu, navodi Mihael Karnavas

ZAGREB - Mihael Karnavas, haški advokat Jadranka Prlića, jednog od glavnih ljudi nekadašnje "Herceg Bosne", smatra da će, nakon presude "šestorki" Hrvata iz BiH, Hrvatska biti suočena sa tužbom za agresiju i hiljadama zahteva za odštetu.

On je objasnio da haške presude mogu da prerastu u istorijske činjenice i da je, s pravnog stanovišta, Hrvatska izložena mogućoj tužbi BiH pred Međunarodnim sudom zbog agresije, kao i bujici pojedinačnih zahteva za odštetu.

"Da sam na mestu hrvatskih vlasti, ovo bih shvatio vrlo ozbiljno", upozorio je Karnavas.

On navodi i da nakon oslobađajuće presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, u Hagu više nema nikoga iz Srbije, i da je, iz istorijske perspektive gledano, nakon presude čelnicima Herceg Bosne, Hrvatska bila jedini agresor na BiH.

Advokat Karnavas posebno upozorava na kvalifikaciju "udruženog zločinačkog poduhvata", kojim su u presudi povezani Herceg Bosna i ratni vrh Hrvatske.

On smatra da je najvažnije bilo sprečiti da u presudi bude prihvaćena ta kvalifikacija, ali da se u tome nije uspelo, kao i da će žalbeni proces trajati dugo - tri, a možda i četiri godine.

Haški sud je 29. maja osudio šestoricu rukovodilaca hrvatske paradržave Herceg Bosne, među kojima je i Prlić, kao učesnike zajedničkog zločinačkog poduhvata u koji su bili uključeni i vođa Hrvata u BiH Mate Boban, ali i tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak i načelnik štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko.

U optužnici je utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog poduhvata, na čijem je čelu bio Franjo Tuđman, a čiji je krajnji cilj bilo uspostavljanje hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovno ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda.

Haški sud je 31. maja doneo oslobađajuću presudu za bivšeg načelnika Službe državne bezbednosti Srbije (DB) Jovicu Stanišića i komandanta Jedinice za specijalne operacije te službe Franka Simatovića.

Tribunal je presudio da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za usmeravanje, organizovanje, opremanje, obučavanje, naoružavanje i finansiranje jedinica državne bezbednosti Srbije, koje su, kako se navodi u optužnici, ubijale, progonile i deportovale civile Hrvate, bosanske muslimane, bosanske Hrvate i druge nesrbe iz BiH i Hrvatske od 1991. do 1995. godine.