Jedinice Vojske Srbije ušle su pre nekoliko dana u Prijedor bez odobrenja Predsedništva i Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine. Ovaj čin je ne samo flagrantno kršenje suvereniteta Bosne i Hercegovine već i provokacija koja izaziva strah među lokalnim stanovništvom. Uoči godišnjice genocida u Srebrenici, prisustvo Vojske Srbije u Prijedoru izazvalo je ozbiljne zabrinutosti i strahove i postavilo pitanja o namerama i uticaju ove akcije. Ovaj događaj podseća na tamne dane iz prošlosti, kada je Prijedor bio poprište strašnih ratnih zločina. Da li je ovo još jedan pokušaj Srbije da demonstrira svoju silu i uticaj u regionu, ili postoji dublji, skriveni motiv?

Iako mi u Srbiji volimo da se pretvaramo da nije tako govoreći da je važna samo budućnost i da nikako ne treba gledati u prošlost, Prijedor je mesto s bolnom istorijom. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, ovaj grad je bio svedok nekih od najstrašnijih zločina. U periodu između 1992. i 1995. godine, u Prijedoru su srpske jedinice počinile masovne zločine koji uključuju ubistva, mučenja, silovanja i progon nesrpskog stanovništva. Oko 3.000 ljudi je ubijeno, a mnogi su završili u logorima kao što su Omarska, Keraterm i Trnopolje, gde su bili izloženi nehumanim uslovima, mučenju i masovnim egzekucijama.

Prema podacima Haškog tribunala, u Prijedoru su počinjeni masovni zločini koji uključuju ubistva, mučenja i progon stanovništva. Podsećanje na ove strahote ne može biti jednostavno za građane Prijedora, a neovlašćeno prisustvo Vojske Srbije može samo dodatno pogoršati njihove traume. Aktuelna situacija podseća na prošlogodišnje incidente kada su srpske vlasti organizovale defile na Kozari, čime su dodatno provocirali i iritirali lokalno stanovništvo.

Ovogodišnji dolazak vojske u Prijedor predstavlja još jedan korak u istom pravcu - demonstraciju sile i pokušaj da se pokaže dominacija. Srbija, kao članica međunarodne zajednice, ima odgovornost da doprinosi stabilnosti i miru u regionu, a ne da izaziva tenzije i konflikte. Međutim, ovakve akcije pokazuju sasvim suprotnu nameru. Demonstracija vojne sile u Prijedoru je jasna poruka da režim u Srbiji želi da održi svoj uticaj u Bosni i Hercegovini, i to na način koji je pretnja miru i stabilnosti. Ovaj čin takođe dolazi u trenutku kada se međunarodna zajednica priprema da obeleži godišnjicu genocida u Srebrenici. Ovo je period kada bi svi morali da se sete žrtava i da rade na izgradnji boljih odnosa među narodima Balkana. Umesto toga, Srbija šalje vojsku u Prijedor, čime samo dodatno podstiče strah i nepoverenje. Međunarodna zajednica mora da reaguje na ovaj čin i da jasno stavi do znanja da ovakvo ponašanje nije prihvatljivo. Suverenitet Bosne i Hercegovine mora biti poštovan, a Srbija mora da se suzdrži od provokacija koje mogu destabilizovati region. Evropska unija, Ujedinjene nacije i druge relevantne institucije treba da preduzmu konkretne korake kako bi osigurale da se ovakvi incidenti više ne ponove. Pitanje je šta će biti sledeći korak. Da li će međunarodna zajednica ostati nemi posmatrač, ili će preduzeti odlučne mere da zaštiti mir i stabilnost u BiH? Da li će režim u Srbiji nastaviti sa ovakvim provokacijama, ili će konačno shvatiti da je vreme za mir i saradnju, a ne za sukobe i konflikte?

Na kraju, prisustvo Vojske Srbije u Prijedoru je podsećanje da rane rata još nisu zacelile. Srbija mora da shvati da njene akcije imaju posledice i da je vreme da prestane s provokacijama i počne sa izgradnjom istinskog mira.