Izborna kampanja u SAD ušla je period manji od 90 dana. Dinamika se u potpunosti promenila nakon što je trku napustio sadašnji predsednik Džo Bajden, koji je imao katastrofalnu debatu s protivkandidatom iz Republikanske stranke, predsednikom Donaldom Trampom. Novi kandidat Demokratske stranke je sadašnja potpredsednica SAD Kamala Haris. Najnovija dešavanja u kampanji pokazuju da Kamala Haris ume da generiše pozitivnu energiju među demokratama i da ume da generiše velike finansijske priloge donatora za izbornu kampanju. Po poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, Kamala Haris se nalazi na uzlaznoj putanji podrške kod neopredeljenih glasača. Ono što takođe možemo da vidimo jeste da Kamala Haris unosi kompletno novi vetar i ugao u predsedničku trku, ali i u političku kampanju za Kongres, Senat, guvernerske i lokalne izbore, koji će se svi takođe održati u novembru mesecu u SAD.

Ono što treba ispratiti je kako će republikanski tabor odgovoriti na ovaj novi politički izazov, jer je sva dosadašnja njihova kampanja vođena oko slabosti sadašnjeg predsednika Džoa Bajdena i njegove starosti i usporenosti. Republikanci u trci imaju dva muškarca i samim tim su u hendikepu, za razliku od demokrata, kojima su kandidati žena i muškarac. Rasni moment je takođe bitan u ovoj predsedničkoj trci, jer republikanski tabor ima dva belca, dok demokrate imaju crnkinju i belca.

Ono što je sigurno jeste da će Kamala Haris imati na svojoj strani simpatije žena (što je nešto iznad 50 odsto glasača), emigrante i njihove potomke, crnački deo populacije, sindikate i levičarske aktiviste, kao i sve marginalizovane manjinske grupe, kojih u Americi ima znatan broj. Izborom guvernera Tima Volca za potpredsedničkog kandidata Kamale Haris, privlače se i simpatije prosvetnih radnika i ratnih veterana, s obzirom na to na njegovu pozadinu i politički i profesionalni pedigre. Sa druge strane, republikancima ostaju uobičajne grupe takozvane tihe većine centralnog dela Amerike, desničarske organizacije, tvrdokorni ratni veterani i hrišćansko-demokratski evangelistički lobi, vojno-industrijski kompleks i lobisti prodaje i posedovanja oružja.

Glavne teme će biti unutrašnja pitanja kao što su: ekonomija, inflacija, pad berze, moguća recesija, pravo na abortus, poreska politika, problem s migracijama, ali i na marginama pitanja u vezi s ratom u Izraelu i ratom u Ukrajini.

Ono što je u celoj priči bitno za nas jeste ne toliko kako će se rezultati izbora odraziti na Srbiju i zapadni Balkan u slučaju da pobedi Donald Tramp, već kako će se geopolitička kretanja odraziti na Srbiju ukoliko pobedi Kamala Haris. Ona će, ukoliko pobedi, biti kandidat neopterećen pitanjima koja dolaze sa Zapadnog Balkana.

Bez obzira na to ko pobedi na izborima, Srbija mora da ima najbolje moguće bilateralne odnose sa SAD kao vodećom ekonomskom, vojnom i spoljnopolitičkom silom u svetu. Vojna saradnja i poboljšanje bilateralnih odnosa Srbije i SAD na tom polju najbolji su garant da ćemo imati odlične i sve ostale bilateralne odnose.

Uporedo sa ovime, redefinisanje našeg tržišta kapitala, jačanje beogradske berze i aktiviranje ovog mehanizma kao nosioca tržišta kapitala, otvorićemo vrata za ozbiljne investitore iz SAD i omogućiti sebi da krupan kapital uđe u Srbiju, radije nego, kao dosad, investicije po sistemu kupovina za stan-na-dan, po koji hotel u najavi i jedan auto-put. Srbiji trebaju najnovije savremene tehnologije, treba joj pristup vojnim mogućnostima koje nude SAD, ali joj je potreban i krupan kapital koji bi konačno ušao u Srbiju, 35 godina nakon pada Berlinskog zida. Upravo iz ovog razloga Srbija ne treba da učestvuje u izbornoj kampanji u SAD, već treba da: mudro i trezveno osluškuje kampanju, poruke koje se plasiraju, koji to novi politički autoriteti jasno i javno podržavaju Kamalu Haris ili Donalda Trampa i da nakon rezultata izbora brzo i u hodu redefiniše svoju sadašnju spoljnu politiku u odnosu na SAD i EU. Ovo zahteva i da Srbija redefiniše svoju ekonomsku politiku u pravcu kreiranja jakog tržišta kapitala, aktiviranje beogradske berze, što je neophodan preduslov za kreiranje mehanizama za reformu penzionog sistema i zdravstvenog osiguranja.

U narednih manje od 90 dana imaćemo puno toga na unutrašnjem i geopolitičkom polju Amerike, što će uticati na same rezultate izbora. Sve ovo će se odraziti i na Srbiju i Zapadni Balkan, te je zato veoma važno da politički činioci u Srbiji, prilikom donošenja odluka, razmišljaju o svemu ovome. Sadašnja situacija i ulični nemiri u Britaniji nam pokazuju jasno da i razvijeni i stabilni sistemi nisu otporni na izazove sveta u kojem živimo i lako dolaze na ivicu međusobnog sukoba i urušavanja sistema.