POMEN: Sećanje na stradanje vojnika JNA u Dobrovoljačkoj

Napad na kolonu JNA u Sarajevu, poznat kao "slučaj Dobrovoljačka", odnosi se na događaje 2. i 3. maja 1992. godine, početkom rata u BiH, kada su pripadnici Armije BiH napali kolonu vojnika JNA

Delegacija iz RS mirnom šetnjom i paljenjem sveća obeležila je stradanje pripadnika JNA 3. maja 1992. godine. Delegacija se na mestu stradanja kratko zadržala, nakon čega su se vratili autobusima kojima su došli u Sarajevo iz Banjaluke. Pomenu u Sarajevu prethodilo je održavanje parastosa u Spomen-crkvi u Miljevićima u Istočnom Sarajevu.

Pre toga su u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu pripadnici Zelenih beretki jutros odali počast poginulim braniocima Sarajeva, a sa njima su bili i njihovi sinovi simbolično odeveni u uniforme. Duž sarajevske ulice Hamdije Kreševljakovića (bivša Dobrovoljačka) raspoređene su jake snage bezbednosti. Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva, prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Napad na kolonu JNA u Sarajevu, poznat kao "slučaj Dobrovoljačka", odnosi se na događaje 2. i 3. maja 1992. godine, početkom rata u BiH, kada su pripadnici Armije BiH napali kolonu vojnika JNA. Mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.

Cilj napada je bio zaroboljavanje vojnika JNA, kako bi oni kasnije bili razmenjeni za predsednika tadašnje Republike BiH Aliju Izetbegovića, kojeg su 2. maja zarobili pripadnici JNA na sarajevskom aerodromu, kada se vraćao sa jedne mirovne konferencije.

Drugog maja 1992. godine minobacačkim projektilima su pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) napali najznačajnije objekte u Sarajevu kao što su zgrada "Pošte" i "Elektroprivrede". Tog dana je prekinuto napajanje grada strujom, zatvoren je dotok plina i vode, a grad je bio presečen na nekoliko delova koje su kontrolisali pripadnici Armije BiH s jedne, te pripadnici JNA s druge strane. Takvo stanje se održalo do potpisivanja Dejtonskog sporazuma u decembru 1995. godine.

Predsednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je danas iz Dobrovoljačke ulice, gde su pre 22 godine mučki ubijeni pripadnici nekadašnje JNA, da je važno sačuvati institucionalno, narodno i individualno sećanje na teške zločine koji su se desili na tom mestu u Sarajevu.

"Ova ulica nosi nekoliko simbolika i sve su jako tužne. Jedna je da je to grobnica zajedništva u kojem smo nekada živeli u bivšoj državi, ali to je i grobnica pravosuđa BiH, koje nije smoglo snage da procesuira ovaj slučaj i da adekvatno kazni počinioce", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je najtužnije i najtragičnije to što je Dobrovoljačka ulica grobnica za 42 ljudi različitih nacionalnosti, koji su služili zajedničku vojsku i koje su roditelji poslali da doprinesu zajedništvu u bivšoj Jugoslaviji.

"Zahtevamo da se dođe do pravde, do pravde za sve one koji su počinili zločine. Nemoguće je da se toleriše da jedni zločini imaju veću težinu, a da drugi nemaju i ostanu neprocesuirani", rekla je predsednik Vlade Srpske novinarima u Sarajevu.

Cvijanovićeva je istakla da je zbog toga danas došla u Sarajevo, odakle šalje poruku da za ovaj zločin zaista mora postojati institucionalno, ali i ljudsko pamćenje. Na pitanje novinara kako gleda na činjenicu da na ovom skupu nema nikog od zvaničnika iz Federacije , predsednik Vlade Srpske rekla je da je to još jedan od dokaza kakva je BiH zemlja.