VRUĆ DECEMBAR U KOMŠILUKU: U Hrvatskoj danas počinje predizborna kampanja

Kandidati Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić i Ivan Sinčić planiraju da obiđu Hrvatsku kako bi građanima predstavili svoje programe i ubedili ih da upravo oni zaslužuju njihov glasi

Od ponoći u Hrvatskoj kreće predizborna kampanja koja će trajati kratko, samo 18 dana, do izborne tišine - 26. decembra, a kandidati su u predsedničku trku krenuli i pre zvaničnog znaka za start, iznoseći hrvatskoj javnosti predloge kako dalje u osvajanju "boljeg sutra".

Kandidat Socijaldemokratske partije, aktuelni predsednik Ivo Josipović je pravnik i kompozitor rođen u Zagrebu 28. avgusta 1957, a prema političkom uverenju je socijaldemokrata koji promoviše ljudska prava, kao i ekološke vrednosti i programe. Objavio je nekoliko knjiga i ukupno 85 naučnih i stručnih radova u domaćim i inostranim časopisima, napisao 50-ak kompozicija, dobitnik je nekoliko hrvatskih i međunarodnih umetničkih nagrada i priznanja. Nagrađivan je i uglednim priznanjima za rad na području ljudskih prava i ekumenizma, bio najosoba regije jugoistočne i srednje Evrope za 2011. godinu, Srpsko narodno veće dodelilo mu je nagradu "Svetozar Pribićević" za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa..., autor je ili koautor većeg broja hrvatskih zakona, član je nekoliko domaćih i međunarodnih pravničkih i umetničkih udruženja.

U kampanju za novi mandat na Pantovčaku krenuo je pod geslom "To je pravi put", s predlogom ustavnih promena kao preduslovom sprovođenja ekonomskih reformi, neophodnih za privredni oporavak Hrvatske. Naglašava da do privrednog oporavka teško može da se dođe bez strukturnih reformi kroz reforme upravljanja državom, njenom administracijom i upravom. Zalaže se za decentralizaciju zemlje a promoviše novu energetsku ulogu i snažan potencijal Hrvatske i smatra da su danas organizacija države i pravila društvenog upravljanja "izopačena" i da služe delovima političkih elita, opisujući to "klijentelističkom Hrvatskom". Josipović ističe da je borbu protiv takvog parasistema započeo već 2010. i , između ostalog, smatra da Hrvatski sabor u idućih godinu dana taj proces promena mora da okonča definisanjem "novog društvenog ugovora, uobličenog u novom Ustavu Druge Republike".

Njegova suparnica u predsedničkoj trci, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice Kolinda Grabar Kitarović u nadmetanje kreće sa sloganom "Za bolju Hrvatsku", prenosi agencija Hina. Hrvatski političarka i diplomata, ministarka spoljnih poslova i evropskih integracija od 2005. do početka 2008, a od 2008. do 2011. ambasador Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama i prva žena koja je imenovana za pomoćnika glavnog sekretra NATO-a za javnu diplomatiju. Rođena je je Rijeci 29. aprila 1968, diplomirala je engleski i španski jezik, a posle postdiplomskih studija međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka je 2000. stekla titulu magistra.

Grabar Kitarović je u svom izbornom programu naglasak stavila na rešavanje privredne situacije i ističe da je glavni razlog njene kandidature teško privredno, socijalno i sveukupno stanje u Hrvatskoj. U svojim nastupima upozorava da je zemlja u dubokoj krizi jer ima "neefikasnu i nesposobnu vladu", kritikujući aktuelnog predsednika da u svom mandatu "nije učinio ništa da se u Hrvatskoj danas živi bolje". Za razliku od Josipovića, smatra da Hrvatskoj nisu potrebni novi temelji, ni novi Ustav, ni takozvana Druga Republika, jer su, kaže, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorenjeni u Domovinskom ratu. Pobedi li na predstojećim zborima, Hrvatska će dobiti prvu predsednicu u svojoj istoriji.

Milan Kujundžić je predsednički kandidat Saveza za Hrvatsku, kandidaturu je objavio sredinom oktobra uz zvuke pesme "Stina pradidova" i poruku kako želi ljudima da vrati nadu. "Moramo hrvatskom čoveku vratiti dostojanstvo, ugasiti beznađe, vratiti nadu i ponos", poručio je, naglasivši da su za to potrebni drugi ljudi, a ne "oni kojima su se s kolevkom prostirali crveni tepisi". Po zanimanju je lekar, gastroenterolog, rođen 1957. u Ivanbegovini kod Imotskog. Do 1990. nije bio član nijedne političke organizacije, a onda se priključuje Hrvatskoj demokratskoj stranci (HDS), dve godine kasnije postao je član Hrvatske demokratske zajednice iz koje je istupio u junu 2013. i nekoliko meseci kasnije osnova Hrvatsku zoru - stranku naroda. Kao kandidat Saveza za Hrvatsku, koji je predstavljan kao "alternativa HDZ-u", na izborima za Evropski parlament 2014. nije uspeo da osvoji mandat. Kujundžićev životni moto je, kako kaže "rad, rad i samo rad".

Četvrti kandidat u predsedničkoj trci, dugogodišnji građanski aktivista Ivan Vilibor Sinčić, na izbore izlazi jer, između ostalog, želi da upozori na problem nemogućnosti podmirivanja dugova i neotplativosti kredita u postojećem sistemu. Predsednički kandidat Živog zida ima 25 godina, apsolvent je elektrotehnike iz Karlovca, a tokom četiri godine aktivizma i političkog rada bio je organizator mnogih akcija i inicijativa usmerenih protiv političkih elita. Još u februaru 2011. godine bio je jedan od suorganizatora protesta protiv HDZ-ove vlade, a od 2012. godine organizuje i koordinira rad građanske inicijative koja je prerasla u političku stranku Živi zid, koja sprečava deložacije bankama dužnih građana. Osim političkog delovanja Sinčić se bavi i organskom poljoprivredom, a u fokusu interesovanja su mu o obnovljivi izvori energije.

Kako su prethodno najavili, kandidati tokom kampanje planiraju da obiđu gotovo celu Hrvatsku kako bi građanima predstavili svoje programe i ubedili ih da upravo oni zaslužuju njihov glasi za mandat u "predsedničkoj fotelji" koji traje pet godina, odnosno funkciju na koju prema hrvatskom Ustavu niko ne može biti biran više od dva puta uzastopno.