Ovo je način da se stane u kraj masovnom bacanju hrane, kaže nemački ministar poljoprivrede Kristijan Šmit.

Preporučen rok upotrebe u Nemačkoj je uveden još pre više od 30 godina i tek u retkim slučajevima on zaista ima smisla, naročito kod nekih proizvoda koji su jestivi i godinama.

"Mi masovno bacamo dobre namirnice jer su proizvođači postavili prevelike sigurnosne razmake do roka kad se proizvod kvari", rekao je Šmit.

kristian-smit.jpg
Foto: AP

Kod nekih proizvoda, poput šećera ili soli, preporučen rok je već ukinut.

Nemački ministar tvrdi da ne želi da nameće potrošačima proizvode koji bi bili štetni ili pokvareni. On se zalaže da se takve oznake o trajnosti proizvoda zamene inteligentnim pakovanjima kakva su već odavno dostupna.

"U pakovanja kao što su čaše za jogurt može se ugraditi čip koji meri kako se sadržaj proizvoda menja iz dana u dan. Može se postaviti skala boje od zelenog do crvenog pa svaki potrošač ima mogućnost da sam odluči do koje nijanse želi da konzumira taj proizvod", objasnio je ministar.

Takođe, kod pakovanog mesa proizvođači eksperimentišu s nalepnicama koje menjaju boju ako se radi o pokvarenom mesu. Već po boji te nalepnice potrošač može da vidi da li to meso može u lonac ili mora u smeće.

Samo nemačko ministarstvo pomaže pri istraživanju takvih inteligentnih pakovanja, a prvi rezultati tog istraživanja bi trebalo da budu predstavljeni za tri godine.

(Index.hr)