NOVA SNOUDENOVA DOKUMENTA OTKRIVAJU: Ljudi iz Bosne kidnapovani i odvođeni u Gvantanamo

Veliki broj tajnih dokumenata bivšeg službenika američke Nacionalne agencije za bezbednost (NSA) Edvarda Snoudena postaće "otvorena knjiga" za novinare i organizacije koji su voljni da rade sa sajtom "Intersept" koji drži arhivu.

Sajt Intersept, koji je pokrenuo novinar Glen Grinvlad, uputio je poziv novinarima, pa i onima iz stranih medija, da rade sa njima i u potpunosti istraže Snoudenovu arhivu.

Intersept je, takođe, danas objavio desetak dokumenata NSA, među kojima i one koje se odnose na metode ispitivanja zatvorenika u Gvantanamu. Navodi se da je NSA imala "zvaničnika za vezu koji je bio odgovoran za održavanje svakodnevnog kontakta sa onima koji su ispitivali zatvorenike kako bi procenio i iskoristio njihove informacije".

Breaking: The Intercept begins releasing large batches of Snowden documents https://t.co/kHiiCapisBhttps://t.co/RtMfXS6cYy

Grinvald je bio deo tima koji je prvi intervjuisao Snoudena 2013. godine, podsetio je AFP.

"Od početka smo imali stav da sarađujemo sa stranim i drugim američkim medijima, a ne da ceo materijal zadržimo za sebe", naglasio je Grinvald.

Grinvald je dodao da je Intersept podelio dokumenta sa dvadesetak medija i novinarskih timova iz više zemalja, kao i sa Vašington postom, Njujork tajmsom, Propablikom i Gardijanom.

Kako je dogovoreno sa Snoudenom, novinari koji budu izveštavali o ovim dokumentima moraju da pristanu na određena pravila.

"Ima mnogo dokumenata koja su od javnog interesa i koja mogu i treba da budu objavljena. Postoje i dokumenta u arhivi za koja smatramo da ne treba da budu objavljena, jer bi mogla da nanesu veliku štetu nevinim ljudima", objasnio je Grinvlad.

Grinvald je dodao da je Intersept već počeo da francuskom Mondu i drugima daje delove arhive. Raša tudej iz objavljenih dokumenata prenosi da je jedan pripadnik NSA opisao slučaj iz 2002. godine, kada su američki agenti u BiH uhapsili šestoricu muškaraca i tajno ih transportovali u Gvantanamo.

Sva šestorica bili su Alžirci i u tom zatvoru na Kubi proveli su šest meseci, pod optužbom da su planirali da dignu u vazduh američku ambasadu u Sarajevu. Na kraju su oslobođeni zbog nedostatka dokaza. Jedini razlog za njihovo hapšenje bili su podaci NSA, koje ta agencija nije podelila sa bosanskim vlastima.

To je, inače, jedina poznata operacija hapšenja van Avganistana, koju je izvela američka vojska, ostale je izvodila CIA.

Među 166 dokumenata koji su objavljeni u ponedeljak nalaze se i podaci o iskustvima NSA u invaziji na Irak 2003. godine, o uspešnoj špijunskoj operaciji u Severnoj Koreji, kao i informacije o hakovanju stranih satelita (program FORNSAT).