NEMCI ODLEPILI ZA TITOM: Fascinirani njegovom biografijom, svi mediji pričaju o tome
Fascinacija Titom i njegovim "socijalizmom sa ljudskim licem" postojala je u Nemačkoj decenijama.
Ove je godine, međutim, slovenačko-italijanski istoričar Jože Pirjevec raspalio tu fascinaciju do krajnosti svojom knjigom "Tito – Biografija", prvom sveobuhvatnom biografijom o Josipu Brozu u Nemačkoj na čak 720 stranica.
Pre nekoliko dana veći prilog o knjizi posvetila je nemačka javna radio stanica Dojčfank, a inače, skoro da nije bilo bilo kojeg uticajnijeg nemačkog lista koji knjigu nije obradio; od Der tagešpigla do Frankfurter algemajne cajtunga. Jednu Titovu fotografiju iz partizana 1942. Die Velt je u članku o ovoj knjizi potpisao sa "kulerski vođa partizana".
Tagešpigl je otišao dotle da je Tita uporedio sa prvim gradonačelnikom Zapadnog Berlina, socijalistom Ernstom Rojterom, bivšim komunistom koji je, pred smrt 1953., takođe pao u nemilost Josifa Staljina zbog prozapadnog zaokreta, iako je i on, kao i Broz, u nekom trenutku bio blizak Staljinu.
Die Velt u svom članku, na osnovu Pirjevčeve knjige, odgovara na pitanje iz naslova "Kako to da je jedan diktator bio tako omiljen?". Pirjevec je knjigu napisao kao krunu istorijskih istraživanja za 30 godina.
Nemački mediji su je opisali kao "živi portret fascinantne i često kontradiktorne specifičnosti jednog od najznačajnijih svetskih državnika 20. veka". Iako je i njegova porodica odmah nakon Drugog svetskog rata bežala iz Slovenije na slobodnu teritoriju Trsta, Pirjevec je Tita opisao kao čovjeka "koji je iz razjedinjene komunističke partije u Kraljevini Jugoslaviji uspeo da izgradi partizansku vojsku kojom je porazio Hitlerove i Musolinijeve trupe".
Opisao ga je kao oslobodioca Jugoslavije i utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, istovremeno kao onoga koji je Staljinu rekao "istorijsko ne", ali i kao diktatora koji je nemilosrdno progonio svoje protivnike, da bi na kraju, ne ostavivši nakon svoje smrti naslednika, ostavio svojevrsni politički vakuum koji je doveo do brutalnog raspada zemlje koju je vodio.
Knjiga obiluje anegdotama koje su u državama na prostoru bivše Jugoslavije više ili manje poznate, ali su nemačkoj publici, sudeći prema člancima o knjizi, sasvim nove i fascinantne. Naprimer, da su nakon Staljinove smrti na noćnom radnom stolu sovjetskog vođe pronašli Titovo pismo:
"Prestani da šalješ na mene sve te atentatore. Do sada smo ih uhvatili već pet, jednog sa bombom, drugog sa oružjem. Ako sa tim ne prestaneš, biću prisiljen poslati ti u Moskvu jednog mog, a drugog neću morati da šaljem", bila je Titova poruka Staljinu.
Pirjevec čak ostavlja mogućnost da je Staljin pretrpeo moždani udar nakon te poruke.
(Express.hr)
"VIDE DA SRBIJA NAPREDUJE BRŽE OD NJIH" Predsednik Vučić o napadima iz Zagreba: "Srećan sam što mi nemamo tu vrstu frustracije i kompleksa kako oni imaju prema"